BalkansPress

Dobro došli!

Putin propalu privredu Zapada ne ugrožava samo sistematskim radom na izbacivanju dolara iz trgovine, već i bagatelisanjem dugogodišnjeg, ali ne baš uspešnog truda, da se čitavom čovečanstvu nametne takozvani karbonski porez, zbog klimatskih promena tobože izazvanih delovanjem čoveka.

„Njujork tajms“ više ne može da podnosi neodgovornost ruskog predsednika, ali tu su i manji mediji da razrade zadatak. Evo primera kako to izgleda…

Ruski predsednik Vladimir Putin smatra da je globalno zagrevanje „prevara“ – zavera da bi se Rusija sprečila da koristi svoje ogromne rezerve nafte i prirodnog gasa.

Putin smatra da „nema globalnog zagrevanja, da je to prevara da bi se zauzdao industrijski razvoj nekoliko zemalja, među njima i Rusije“ – kaže za „Njujork tajms“ Stanislav Belkovski, politički analitičar i Putinov stalni kritičar.

„Zato ova tema nije aktuelna za većinu ruskih masovnih medija i društvo u celini“, smatra Belkovski.

Putin izražava sumnju u globalno zagrevanje krivicom čoveka još od ranih 2000-ih – prema „Njujork tajmsu“. Putin je 2003. godine na jednoj međunarodnoj konferenciji o klimatskom zagrevanju rekao će ono Rusima omogućiti da „troše manje na bunde“, i dodao da „poljoprivredni stručnjaci kažu da će se naša proizvodnja žitarica povećati, i hvala Bogu na tome“.

 

 

Putin je ove komentare verovatno izneo pošto je njegov štab „uradio veoma, veoma obiman posao pokušavajući da razume sve strane u raspravi o klimatskim promenama“ – smatra Andrej Ilarionov, bivši Putinov viši ekonomski savetnik, a sada viši saradnik libertarijanskog Katonovog instituta.

„Utvrdili smo da klimatske promene zaista postoje, ali da su ciklične prirode i da je u njihovom nastajanju antropogeni faktor veoma ograničen“, kaže Ilarionov. „Postalo je jasno da je klima komplikovan sistem i da su do sada izneti dokazi za neophodnost „borbe“ protiv globalnog otopljavanja prilično neutemeljeni.“

„Njujork tajms“ je objavio članak o tome kako skepticizam ruskih medija u pogledu globalnog zagrevanja ima izvor u Putinovom „lese fer“ (laissez-faire) stavu po tom pitanju. Tajms osuđuje ruskog autokratu zbog davanja „samo nejasnih i skromnih obećanja u pogledu smanjenje emisije ugljen-dioksida uoči samita UN o klimatskim promenama decembra meseca u Parizu.“

Uglavnom državni, ruski mediji ili malo ili uopšte ne pokrivaju globalno zagrevanje, iako su po čitavom Sibiru besneli veliki požari. Umesto da za požar okrivljuju zagrevanje, ruski mediji imaju tendenciju da se fokusiraju na „meštane koji rutinski, ali nemarno svake godine pale naraslu travu, a ponekad i nekompetentnost ekipa koje se bore da suzbiju vatru“.

Takvo obrazloženje za „Njujork tajms“ nije dovoljno dobro, list tvrdi da „ruski mediji i dalje obraćaju malo pažnje na pitanje koje animira toliko sveta.“

Ruski medijski rukovodioci, pak, tvrde da ton ne određuje samo Putin, već i slaba privreda i nezaposlenost – najveća briga ruske javnosti koja ne mari mnogo za vreme.

„Teško je trošiti uređivačke resurse na stvari koje su sada, zbog ekonomske krize, nisko na listi prioriteta“, kaže za „Njujork tajms“ Galina Timčenko, koja vodi jedan informativni sajt. „Nažalost, klimatske promene javnost mnogo ne interesuju.“

Niske cene nafte ometaju ekonomski rast Rusije i Putinovu administraciju podstiču da u inostranstvu bude aktivnija, da raspiruje sukob u Ukrajini i podržava Asadov režim u Siriji. Ali kod kuće, Rusi osećaju ujed jeftine nafte i zapadnih sankcija.

(Za SRBIN.INFO izabrao, preveo i priredio: Aleksandar Jovanović)

Scroll to top