BalkansPress

Dobro došli!

Pregovori o ulasku Srbije u Evropsku uniju uskoro će biti zamrznuti i to na inicijativu i Beograda i Brisela! To ima veze koliko sa negativnim odnosom većine građana Srbije prema ideji ulaska u EU, toliko i sa krizom u samoj EU, izjavio je za portal EuroAsia Daily, Petar Iskenderov, viši naučni saradnik Instituta za slovenske studije Ruske akademije nauka.

Istovremeno, kriza u EU, po prognozama ovog stručnjaka, povećava mogućnosti Srbije da insistira na svojoj politici vojne neutralnosti.

 

- Po mom mišljenju, šanse da će Srbija uspeti da nastavi voditi raniju politiku vojne neutralnosti su porasle s obzirom na krizu u Evropskoj Uniji, koja je izazavana odlukom Velike Britanije da napusti Uniju, ali i opštom krizom u međusobnim odnosima SAD i Evrope, pošto je poznato da je Velika Britanija jedna od ključnih zemalja severnoatlantske osovine, kaže Iskenderov, a prenosi banjalučki portal Poligraf.news.

Prema njegovim rečima, u poslednje vreme Srbija pokazuje stremljenje da aktivnije razvija međusobne odnose sa Rusijom i Kinom, kako u trgovinsko-privrednoj, tako i u vojno-političkoj sferi.

*Foto: AP

- Ako je pre samo pola godine verovatnoća da će Srbija pokušati da u doglednoj budućnosti postane članica NATO bila prilično velika, danas, po mom mišljenju, to pitanje je izbrisano sa dnevnog reda srpskog rukovodstva. Ostaje zadatak ulaska u EU. Međutim, potpuno je jasno da će sada, nakon referenduma Velike Britanije, širenje Evropske Unije na istok takođe biti zamrznuto, tvrdi Iskenderov.

Stoga se, smatra ovaj ekspert, može prognozirati da će Srbija ne samo sačuvati svoj neutralni status, nego i da će aktivirati vojno-političke kontakte sa Rusijom, a posebno potencijalnu realizaciju projekta nabavke ruskog oružja, između ostalog za potrebe vojne avijacije, a takođe daljeg razvoja Humanitarnog centra za vanredne situacije u Nišu.

- U rukovodstvu Srbije postoje određeni krugovi koji smatraju da je neophodno da se s Rusijom sklope ugovori, između ostalog, i za isporuku PVO raketnih sistema S-300 radi zaštite od potencijalnih prijetnji, primećuje Petar Iskenderov.

*Foto: Public

Prema njegovom mišljenju, srpske evrointegracije biće usporene jer većina stanovništva ima negativan stav prema tom procesu.

- Treba shvatiti da međusobni odnosi Srbije i Evropske Unije direktno zavise od situacije u samoj EU. A tamo je sada prisutno stremljenje da se zamrzne dalje proširenje i realizacija programa koji su ranije bili fokusirani na pripremu za pristupanje kako balkanskih, tako i zemalja bivšeg SSSR.

 

Jedini program koji se realno može realizovati je uključivanje Srbije u rešavanje problema migranata. Poznato je da je rukovodstvo Evropske unije poslednje dve godine tajno razrađivalo planove stvaranja centra u jugoistočnoj Evropi (s akcentom na Srbiju) za migrante koji iz ovih ili onih razloga ne mogu biti primljeni u zemljama EU.

Taj projekat u Srbiji je već nazvan projektom stvaranja rezervata u koji će EU otpremati potencijalne teroriste i kriminalce. I upravo taj projekat je u značajnoj meri smanjio popularnost evrointegracija. Ako je pre otprilike dve godine, oko 2/3 građana podržavalo ulazak Srbije u EU, prema poslednjim anketama, ta ideja je danas popularna kod manje od polovine stanovništva, kaže Petar Iskenderov.

 *Foto: Public

Kada je u pitanju referendum o pristupanju Srbije Evropskoj Uniji, po mišljenju ovog eksperta – teško da će biti proveden.

- Stav rukovodstva Srbije koje odbija da provede referendum o pristupanju Evropskoj Uniji i orijentaciji prema NATO je poznat. Posljednji referendum koji je organizovan u Srbiji bio je u vezi sa donošenjem novog ustava i ključno je bilo pitanje o status Kosova. Rukovodstvo Srbije nikad nije ni obećavalo da će provesti referendum o pristupanju EU, konstatovao je Iskenderov.

I u uslovima kad većina građana ne podržava ulazak u EU, prema njegovim rečima, referenduma neće biti. Međutim, Vlada Srbije je svesna da ta ideja danas više nije popularna.

- Očigledno je da će u najskorije vreme pregovori o ulasku Srbije u EU biti zamrznuti, i to će se desiti na obostranu inicijativu - i Beograda i Brisela, zaključuje Petar Iskenderov.

 

(Informer)

Scroll to top