BalkansPress

Dobro došli!

Ksenija Atanasijević bila je prvi docent i prva žena koja je doktorirala na Beogradskom univerzitetu. Jedna od najumnijih Srpkinja izuzetnu hrabrost je pokazala kada je uoči Drugog svetskog rata pisala protiv Hitlera pa je kasnije uhapšena od strane Gestapoa. Ipak najveću nepravdu i kaznu doživela je od svog naroda i svoje "čaršije".

Ksenija Atanasijević je rođena 5. februara 1894. godine u Beogradu kao šesto dete uglednog lekara Svetozara Atanasijevića i Jelene koja je bila iz beogradske svešteničke porodice. Ksenijina majka je umrla posle porođaja, a otac je preminuo kada je imala 12 godina pa je odrastala uz maćehu Sofiju, nastavnicu Više ženske škole.

"Kolega, jel sve u redu sa hormonima naše kandidatkinje?"

Upisala je filozofiju na Beogradskom univerzitetu, gde joj je profesor glavnog predmeta bio uvaženi i strogi Branislav Petronijević, koji će itekako kasnije uticati na njen život i profesionalnu karijeru.

Pošto je diplomirala bez problema, doktorski rad je branila 1922. kada joj je bilo 28 godina. Branila je doktorsku tezu "Brunovo učenje o najmanjem", a komisijom je predsedavao Petronijević, dok su među članovima bili Milutin Milanković, Veselin Čajkanović, Dragiša Đurić i Nikola Popović.

"Brunovo učenje o najmanjem"

*Foto: Adam Santovac / Youtube / "Brunovo učenje o najmanjem"

Petronijević koji je pre toga hvalio Kseniju kao izuzetnog studenta, zbog čega su verovatno počele da kruže priče kako su u ljubavnoj vezi, ali na ovom važnom ispitu je postavljao pitanja i iz oblasti više matematike. Ksenija se dobro snašla i u matematičkim formulama koje se tiču dela Đordana Bruna, što ih je sve iznenadilo pa je Milanković prokomentarisao: „Kolega, jel sve u redu sa hormonima naše kandidatkinje?“.

Bio je to komentar u skladu sa tadašnjim patrijarhalnim shvatanjima što je samo uticalo na Kseniju Atanasijević se bori za ravnopravnost žena u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji.

 

Prvi tračevi i optužbe za plagijat

Možda su upravo zbog toga počeli da se šire tračevi kako je posle profesora Petronijevića u ljubavnoj vezi sa prijateljicom Zorom Stanković. Šest godina nakon što je dokrorirala, kada je trebalo da bude potvrđen njen izbor u zvanje vanrednog univerzitetskog profesora, njene kolege su pokrenule kampanju da se izbaci sa univerziteta. Ksenija se tada suočila sa optužbama da je plagijator, i to bez ijednog argumentovanog dokaza pa je komisija koja je mesecima radila na ovom slučaju, nije mogla da potvrdi da je bilo koga plagirala.

Portret Ksenije Atanasijević naslikala Nadežda Petrović 1912. (Spomen zbirka Pavla Beljanskog)

*Foto: Wikipedia / Portret Ksenije Atanasijević naslikala Nadežda Petrović 1912. (Spomen zbirka Pavla Beljanskog)

Kako navodi Ljiljana Vuletić, autorka monografije “Život i misao Ksenije Atanasijević”, klevete o plagijatu širile su se po gradu do neviđenih razmera, pa je sve što je Ksenija napisala bilo pod senkom plagijata.

-Taj plagijat nikad nije dokazan jer ga jednostavno nikada nije ni bilo. To je zapravo bila jedna smicalica te rodno homogene univerzitetske zajednice koja nije mogla da podnese prisustvo jedne žene uz to toliko talentovane, interesantne i plodne - istakla je Ljiljana Vuletić u emisiji "TV Mreža".

 

Intrige su se samo gomilale, niko nije hteo ili smeo da stane u njenu odbranu, a najviše ju je pogodilo kada joj je profesor Petronijević okrenuo leđa te je zatražila od ministra prosvete da ode u penziju na koju je po zakonu imala pravo. Kada je i ta njena molba odbijena jedino joj je preostalo da da otkaz iako je tome dovela u pitanje svoju egzistenciju. Tek tada je javnost reagovala pa su pojedini intelektualci među kojima su Sima Pandurović, Momčilo Nastasijević, Beta Vukanović i Vladimir Dvorniković stali u njenu odbranu, a među argumentima se navodilo da je možda "kriva" što je tokom univerzitetske karijere napisala 250 naučnih dela.

Na srpski je prevela dela najvećih svetskih filozofa

*Foto: Adam Santovac / Youtube / Na srpski je prevela dela najvećih svetskih filozofa

Iako se mnogo tračarilo o njenom ljubavnom životu Ksenija je svima zapušila usta kada se udala za Milana Markovića, uglednog beogradskog radiologa. Doduše, on je bio oženjen pa ona nije htela da preuzima odgovornost da nekom rastura brak o čemu je pisala u svom dnevniku tokom tridesetih godina, ali je doktorova ljubav prema Kseniji bila tolika da su se ipak venčali.

  

Među prvima je upozoravala na nadolazeći fašizam

U knjizi Ljiljane Vuletić o Kseniji Atanasijević se navodi i da je uoči Drugog svetskog rata među prvima upozoravala o antisemitizmu i širenju rasističkih predrasuda o jevrejskom narodu, a u tekstu “Rat i filozofija” je odbacila bilo kakvu mogućnost opravdanja za rat. Odbila je da potpiše Nedićev “Apel srpskom narodu” protiv komunista i povukla se potpuno iz javnog života. Zbog njenog pređašnjeg kritikovanja nacizma 1942. agenti Gestapoa su je priveli na saslušanje. Tokom okupacije Ksenija se potpuno posvetila svojim filozofskim radovima, ali kada je rat prošao nastavljena je tortura i osvetnička pobuda iz "muških akademskih krugova". Ksenija Atanasijević je uhapšena. Optužena je da je nagovorila svog prijatelja Milana Grola potpredsednika tadašnje vlade da podnese ostavku. Bilo je pokušaja i da se osudi na smrtnu kaznu, međutim to nije prošlo u samom političkom vrhu, ali je u proleće 1946. skoro mesec dana provela u zatvoru. Sledeće godine su zabranjene sve njene knjige, a njoj nije dozvoljeno da učestvuje na naučnim tribinama.

Natpis na zgradi u kojoj je živela

*Foto: Adam Santovac / Youtube / Natpis na zgradi u kojoj je živela

- Sve će proći, samo će ostati ono što smo stvorili, ako bude imalo vrednosti. Jer vrednost se sama sobom potvrđuje, pobeđuje sve prepreke koje joj postavljaju prilike i ljudska rđavština - zapisala je tada u svom dnevniku. Posle pet godina zabrana na njene knjige je ukinuta. Kada se konačno vratila na akademsku scenu, njena predavanja su ponovo bila izuzetno posećena, objavljeni su njeni prevodi Spinoze, Aristotela i Platona, i smatra se da je za života objavila oko 400 dela. U poslednjoj deceniji života je sva zaslužena priznanja.

 

Ksenijina grobnica uništena, ali grafit podseća

- Njena osnovna filozofska, antropološka, ontološka ideja jeste da su sva ljudska bića jednaka i da je ljudska ličnost prema tome neprikosnovena. Iz tog osnovnog stava proističe i njen feminizam i njen antifašizam i njena borba protiv antisemitizma kao i njen ogroman društveni angažman - navela je Vuletić.

Ksenijin lik na ulicama Beograda

*Foto: Adam Santovac / Youtube / Ksenijin lik na ulicama Beograda

Preminila je 1981. u 88. godini, u bolnici nakon što je povredila glavu prilikom pada u svom stanu. Sahranjena je na beogradskom Novom groblju, nakon čega je njeno ime i delo ponovo palo u zaborav. Grobno mesto je prekopano i prodato novim vlasnicima, a sve grobne ploče su uništene. Zaostavština Ksenije Atanasijević nalazi se u Muzeju srpske pravoslavne crkve, a od zaborava je danas u Beogradu čuva i grafit sa njenim likom koji je pre nekoliko godina oslikala beogradska strit art umetnica TKV.

Scroll to top