BalkansPress

Dobro došli!

Majka prvog američkog predsednika i oca SAD, Džordža Vašingtona bila je Albanka iz Peći, dakle sa Kosova. Vašington je ostavio pismo, svojevrsnu oporuku, u kojem traži od svojih naslednika da zaštite Albance u budućnosti na sve moguće načine.

Da li vam ovo zvuči dovoljno bombastično? Ova činjenica objašnjava mnoge stvari a naročito odnos Amerikanaca prema Srbiji i favorizovanje Albanaca na međunarodnom planu. To, u krajnjoj liniji, objašnjava i kako su Albanci sa kosova došli do međunarodno priznate države, zar ne?

Odakle ova teorija? Od vrlo "verodostojne" institucije. Švajcarske!

Institut za biohemiju i genetiku sa sedištem u švajcarskom Šafhauzenu objavio je rezultate genetskog istraživanja svetskih lidera i poznatih istorijskih ličnosti, koji bacaju novo svetlo na globalne istorijske događaje, ali i nude odgovore na mnoge političke misterije iz prošlosti. nama je posebno interesantno otkriće da je predsednik SAD, "otac nacije" kako ga zovu, Džordž Vašington poreklom Albanac!

 

Institut je istraživao uzorke Vašingtonovog DNK  i zaključio da je nakadašnji predsednik najmoćnije zemlje sveta, čovek koji je vodio Amerikance u borbi protiv oslobođenja od Britanaca, pedeset odsto Albanac, što praktično znači da mu je jedan od roditelja stopostotni Albanac. 

Švajcarci nisu hteli da ulaze u detalje svog otkrića, ali su mediji odmah sproveli istraživanje među poznatim genetičarima i lingvistima i tako došli do preciznijih podataka o korenima američkog predsednika.

Džordž Vašington bio je američki politički i vojni lider pd 1775 do 17799. godine. Pomogao je u oslobođenju Amerikanaca od britanske Krune, bio rodonačelnik čuvenog američkog Ustava i uveo političku praksu na kojoj se i dan danas temelji rad Bele kuće.

Čuveni lingvista Albert Miko sa Univerziteta Berkli, u razgovoru s novinarem Rojtersa, rekao je da postoje brojni verodostojni dokazi da je Vašingotonova majka zaista bila Albanka.

- Džordž Vašington je bio sin Augustina Vašingtona i Meri Bel Vašington. Meri se zapravo zvala Marija Bala, a roditelji su joj iz Peći, na današnjem Kosovu. Marija je rođena u Lajvliju, Virdžinija, 1708. godine, ali njeni roditelji su se doselili u SAD dve godine ranije nakon dugačkog puta brodom. Put je započeo u Raguzi, današnjem Dubrovniku, i vodio ih je preko Britanije do obećane zemlje. Istorijat putovanja Vašingtonovog dede i babe od Kosova do Amerike opisan je u biografiji Meri Bel Vašington iz pera Virdžinije Karmajkl. Postoji čak glasina da su njeni roditelji iz sela Sinik, što je verovatno pogrešno zabeleženo ime sela Isnić (Istinići), najmnogoljudnije selo u opštni Dečane - ispričao je Miko, koji kaže da su ove činjenice dugo bile skrivane u fijokama Bele kuće i da je pominjanje Vašingtonovih albanskih korena dozvoljena tek od skora, nakon što je to odobrio Nacionalni savet za bezbednost.

Čak i američki mediji kažu da ova otkrića bacaju novu svetslost na određene aspekte američkog angažovanja na Kosovu i generalnu podršku Albancima.

To potvrđuje, vrlo direktno, poznati američki novinar i pisac Karl Vudvord, autor nekoliko vrlo čitanih i cenjenih dokumentarnih knjiga o američkim predsednicima i priča iz Bele kuće. On kaže da je istražujući dokumentaciju za svoju knjigu o Klintonu, koja je 2004. godine izašla pod imenom "Clinton House" (kovanica od Klintona i Bele kuće), pronašao zvanično pismo Džordža Vašingtona o Albancima upućeno budućim američkim predsednicima!

- Sećam se da sam pokazao kopiju tog pisma Klintonu u jednom od naših mnogih intervjua vezanih za knjigu, a on mi je rekao: "Vidi, Karle, već sam ga čitao. Da ga nisam video, Bog sveti zna da li bi intervenisali na Kosovu" - prisetio se Vudvord, inače dobitnik Pulicerove nagrade, čovek koji je zajedno sa Karlom Bernstinom razotkrio "Aferu Votergejt" koja je dovela do smena Ričarda Niksona.

 

On je rekao i da je Vašingotonovo pismo namerno izostavio iz knjige o Klintonu jer sprema posebnu knjigu o Vašingtonu i njegovim albanskim korenima. Kaže i da već ima sprema naslov - knjiga će se zvati "Albanci sa Kosova koji su stvorili Sjedinjene američke države" ili "Džordž Vašington - prvi Albanac u Beloj kući".

- Na izvestan način, američko angažovanje u korist Albanaca je vraćanje duga ljudima koji su stvorili temelj američkog društav i demokratije - ispričao je Vudvord i dodao:

- Prema mojim saznanjima, predsednik Nikson bio je ključan za kosovsku autonomiju koju je dobilo Ustavom iz 1974. godine. Nikson i Tito su se sreli 1970. godine, a tom prilikom je američki predsednik ponudio Jugoslaviji pomoć od 5 milijardi dolara u zamenu za autonomiju Kosova. Tito je pristao... I ne samo to, on je bio voljan da Kosovu da status republike, ali onda je umro... Ostalo znate - ispričao je Vudvord.

Šta nije u redu sa ovom pričom?

S pričom je sve u redu, samo što ništa u njoj nije tačno.

Priču su doslovno preneli svi regionalni portali, ali čak i mnogi inostrani. Odjeknula je kao bomba. A ustvari je prvoaprilska šala koju je osmislio prištinski novinar i urednik novine Koha Ditore - Agron Bajrami sa svojim kolegama. Pustili su je za prvi april, što je mnogima promaklo, jer je bila toliko dobra da su svi želeli da u nju poveruju.

Međutim, pažljivijim čitanjem odmah se mogu uočiti ne samo nelogičnosti, nego i autorske zafrkancije.

 

Institut za biohemiju i genetiku nalazi se u gradu Šafhauzenu u Švajcarskoj. Pored toga što zaista postoji grad takvog imena u Švajcarskoj, mnogo je poznatija skupocena marka sata Šafhauzen.

Lingvista Albert Miko ne spominje se ni na jednoj stranici na internetu, ali zato ima nekoliko klinaca na Fejsbuku koji se tako zovu.

Glavni sagovornik Karl Vudvord, jedan od dvojice novinara koji su razotkrili Aferu Votergejt, takođe ne postoji. Postoje Bob Vudvord i Karl Bernstin. Dakle, sagovornik je zapravo klon ova dva istraživačka novinara, dobitnika Pulicerove nagrade.

Tito i Nikson su se zaista susretali u navedenom periodu, ali teško da su pored krupnih uloga vezanih za Hladni rat i odnose Jugoslavije sa Sovjetskim savezom imali prilike da se bave Kosovom.

Ova priča publikovana je pre sedam godina, a i dan danas je mnogi prenose po raznim portalima, posevno albanskim. Zato smo odlučili da je ponovo aktiviramo, ali i istovremeno otkrijemo pravu istinu o njoj i njenim tvorcima.

Mada, kad se sve uzme u obzir, ovo bi se moglo smatrati i kao dobar primer albanske propagande. Ko zna, možda sutra objave nešto slično samo ne kao prvoaprilsku šalu i svet nasedne na priču. Ionako živimo u vremenu dominacije "lažnih vesti".

(Izvor: espreso.rs)

Scroll to top