BalkansPress

Dobro došli!

Kontrole letenja različitih zemalja moraju da budu usklađene, sve mora da bude harmonizovano i bez zastoja zato što avioni ne mogu da stanu na granicama.

Iz tog razloga i kontrolori moraju da budu maksimalno fokusirani, pa su i smene takve da u okviru radnog vremena mogu u kontinuitetu da rade najviše dva sata. U vreme najgušćeg saobraćaja tokom letnje sezone čak i samo jedan sat, nakon čega sledi obično sat vremena pauze.

PROČITAJTE: DOBRE VESTI ZA GRAĐANE SRBIJE: Značajno POVEĆANJE PLATE 1. januara za više od 300.000 zaposlenih!

To su uslovi koji omogućavaju kontrolorima da rade svoj posao najbolje moguće i da obezbede tri glavna elementa – bezbednost, redovnost i ekspeditivnost vazdušnog saobraćaja u situacijama kada oko 3.000 aviona dnevno preleti preko našeg neba.

 

Ovako Mirjana Vasiljević, direktorka Sektora za upravljanje vazdušnim saobraćajem, meteorološke usluge i usluge vazduhoplovnog informisanja Kontrole letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA), opisuje posao kontrolora letenja, zanimanje u kome je od 1985. godine, dok nam u sali pokazuje kako timovi kontrolora usmeravaju avione koji preleću naše nebo.

*Foto: Mitar Mitrović/ RAS Srbija

Svi ispred sebe imaju mapu podeljenu na sektore, a naša sagovornica nam objašnjava da se ceo vazdušni prostor deli u kockice, poput "lego kocki", i to su volumeni vazdušnog prostora u tri dimenzije.

"Reč je o tokovima vazdušnog saobraćaja koji su kod nas, baš kao i na zemlji, dominantni pravcem severozapad-jugoistok, mada imamo sve više i kretanja sever-jug, a krenuo je i rast saobraćaja iz Rusije prema Hrvatskoj. Naš vazdušni prostor je velika raskrsnica tokova vazdušnog saobraćaja gde je horizontalna kompleksnost izuzetno izražena", kaže Vasiljević.

 

Ona objašnjava da se još od svoje 15. godine opredelila za vazduhoplovstvo. Nakon prakse u srednjoj školi u kontroli letenja prošla je regrutaciju i od asistenta na sektoru, preko svih pozicija u Sali na sektoru, specijaliste, instruktora, šefa odeljenja, načelnika, stigla do sadašnje funkcije. Još uvek održava ovlašćenje kontrolora, jer, kako ističe, "šta god da se radi na polju razvoja i budućnosti, planiranja u ovom sektoru, važno je osetiti kako to izgleda u praksi – iz cipela kontrolora – kada dođe do implementacije".

*Foto: Mitar Mitrović/ RAS Srbija

U trenutku dok nam pokazuje mesto gde će se nalaziti novi kontrolni toranj i aneks zgrade, čija gradnja počinje već u januaru, jedan avion upravo poleće sa piste beogradskog aerodroma. Naša sagovornica posmatra sa neskrivenim ushićenjem – "volim avione, i posle toliko godina i dalje osećam uzbuđenje".

Stresan, ali dinamičan posao

Podseća da je posao kontrolora letenja veoma dinamičan i stresan, jer se odluke donose u realnom vremenu, a radi se u okruženju gde nije sve predvidivo.

 

"Zato obuka na radnom mestu traje i po godinu i po dana, a do dobijanja licence za samostalan rad prođe do tri godine. U međuvremenu se prolazi vežba na simulatoru, sve moguće situacije kako bi u datom trenutku kontrolor odmah znao kako da reaguje, zatim radi paralelno sa instruktorom...", navodi Mirjana i dodaje da se zahteva stalna edukacija i održavanje znanja, pa je i regulativa takva.

Prilikom regrutacije od novih kolega se zahtevaju određene psihofizičke sposobnosti, pored veština koje se očekuju da su urođene kod kontrolora letenja.


*Foto: Mitar Mitrović/ RAS Srbija

"Te veštine su vrlo važne, ali vremenom svakako dolazi do zamora. Zbog svega toga kontrolor letenja ima i 15 dana rekreativnog odmora, pored redovnog godišnjeg odmora. Inače, u toku nedelje kontrolori rade u principu u turnusima od tri dana, nakon čega slede dva dana pauze", objašnjava naša sagovornica i napominje da se sa porastom saobraćaja, sve većom gustinom letova i novim low cost kompanijama, posao usložnjava i prilično je izazovno odgovoriti svim zahtevima.

Mirjana kaže da je najčešće na nebu veća gužva vikendom i u vreme praznika, mada nema strogih pravila, pošto ljudi sve više putuju, i to ne samo radi turizma. Ipak, letnja sezona najčešće znači špic vazdušnog saobraćaja.

 

"Mi smo za sledeće leto već objavili koliki rast saobraćaja možemo da podnesemo, jer se takve stvari planiraju znatno unapred. Svi u Evropi imaju problema i ograničeni su ljudskim resursima kada je reč o kontrolorima letenja, posebno Nemci, Austrijanci, Mađari, i onda se to odražava i na nas. Taj saobraćaj mora negde da se prelije i ta osa obično ide preko nas. Prošlog leta smo imali rast od oko 10 odsto", objašnjava Mirjana Vasiljević.

Svi podaci na ekranu

U Kontroli letenja Srbije i Crne Gore zaposleno je nešto više od 350 kontrolora letenja , a starosni prosek je oko 40 godina, koji će biti umanjen prijemom nove klase kontrolora letenja. Svi oni mogu tokom redovnih pauza na poslu da se opuste u delovima zgrade predviđenim za druženje, čitaju knjige, gledaju televiziju. Tu je i restoran, a postoje i sobe za spavanje. Sve kako bi kontrolori mogli da se fokusiraju na svoj posao.

*Foto: Mitar Mitrović/ RAS Srbija

Inače, princip rada je takav da kontrolori rade u sektorskim timovima od po dvoje ljudi, gde je jedan izvršni a jedan planerski. Oni nadziru određeni deo vazdušnog prostora, pri čemu je izvršni na frekvenciji i u direktnoj komunikaciji sa pilotima, a planerski je zadužen za sektorski plan, jer on ima 10 minuta ranije informacije o svim avionima, i može da planira ulazno-izlazne uslove i upozori izvršnog da razdvoji avione.

Mirjana Vasiljević ističe da je posao kontrolora letenja jako izdefinisan, regulisan i nema prostora za improvizaciju. Kaže da je reč o konzervativnoj zajednici koja teško prihvata novine, ali je istovremeno važna crta kontrolora da moraju da budu fleksibilni i prilagođavaju se redovno novim tehnologijama.

 

"Danas su savremene tehnologije takve da se svi podaci potrebni kontroloru za rad prezentuju negde na ekranu. Naravno, određene informacije se dobijaju i od pilota, u direktnoj komunikaciji, pogotovo kad su specifični vremenski uslovi", kaže Mirjana Vasiljević, a na pitanje da li ima vremena i za neku neformalniju komunikaciju odgovara da joj je teško da zamisli tako nešto u današnjem obimu saobraćaja i brzini komuniciranja.

U komunikaciji kontrolora letenja sa pilotima precizno je definisana frazeologija, kako se izgovaraju slova, brojevi... Zato moramo da održavamo i nivo engleskog jezika i imamo redovno testiranje na određeni period".

*Foto: Mitar Mitrović/ RAS Srbija

Ipak, priseća se anegdote iz 80-ih godina kada su se kontrolori školovali u Londonu.

 

"Imali smo jednu skandinavsku kompaniju koja je letela sa severa na jug i sekla je većinu naših tokova vazdušnog saobraćaja. Taj avion je često dobijao niže visine, pa je tako jednom prilikom kolega pozivao pilota da se spusti na niži nivo da ne bi remetio saobraćaj, ali se pilot pravio da ne čuje. U takvim slučajevima instrukcije dobija neki drugi avion. U jednom trenutku se pilot javio, verovatno posle više poziva, i kontrolor ga je pitao – da li mogu da razgovaram sa vašim perserom? Zbunjen, pilot je brzo dao vezu perseru, a naš kolega mu je rekao – molim vas, hoćete li da pripremite 200 sendviča, sa desne strane za pet minuta će vam se pridružiti još jedna aviokompanija sa svojim putnicima. Bez glasa je pilot spustio avion na visinu koju je dobio", prepričava naša sagovornica uz osmeh.

Poverenje važno za tim

Ona kaže da ljudi koji rade zajedno često odu posle posla na kafu ili piće, razgovaraju, i time se gradi i poverenje koje je veoma važno među kontrolorima.

Mirjana Vasiljević očekuje da će vazdušni saobraćaj nastaviti da raste, što znači i više posla za kontrolore letenja. Prema njenim rečima, Turska generiše jako veliki saobraćaj, posebno sa novim istanbulskim aerodromom, a i Nemci i Francuzi su se za sledeću godinu deklarisali da smanjuju kapacitete svojih kontrola letenja i tih dodatnih 200-400 aviona dnevno će morati negde da prođu, tako da će deo sigurno biti preusmeren kod nas.

"Tehnološki imamo jedan od najrazvijenijih sistema u Evropi i stalno ga unapređujemo, a sve je diktirano novim tehnologijama i zahtevima saobraćaja. Zato je jako značajno za nas što u januaru počinjemo sa gradnjom novog kontrolnog tornja u Beogradu, zajedno sa aneksom zgrade, i to je deo plana naše modernizacije. Takođe, vrlo brzo ćemo i u Nišu graditi kontrolni toranj, sa takozvanim "alternativnim centrom", kojim će se obezbediti kontinuitet u pružanju usluga u vazdušnom saobraćaju u prostoru nadležnosti SMATSA", najavljuje naša sagovornica.

(BalkansPress / Izvor: Blic.rs / Biznis)

 

Scroll to top