BalkansPress

Dobro došli!

Gordovi su bili utvrđena slovenska naselja, slična onima koja su gradili Kelti i Germani, a koji su se nalazili na strateški istaknutim i bitnim, lako branjivim mestima kao što su brda, brežuljci, obale reka, jezerska ostrva i poluostrva.

Stari Sloveni nisu bili hrpa varvara i necivilizovanih divljaka koja je živela samo po zemunicama. To smo mogli da zaključimo već na osnovu vikinškog naziva za Rusiju – “Gardariki” odnosno “Zemlja gradova” – koju svakako ne bi dali teritoriji na kojoj nema gradova (!), a to dokazuje i savremena nemačka i poljska arheologija.

PROČITAJTE: NEVEROVATNA MISTERIJA LEŠEVA U ALPIMA: Otapanje glečera u alpima rešava enigmu nestanka stotina ljudi

 

Danas ćemo zato kratko pričati o “gordovima”, uz pregršt fotografija kojima ćemo vam ilustrovati kako je izgledao život naših drevnih predaka.

Model-staroslovenskog-gorda-u-otvorenom-arheoloskom-muzeju-u-pokrajini-Meklenburg-Zapadna-Pomeranija-670x502

*Model staroslovenskog gorda u otvorenom arheološkom muzeju “Gros Raden” u nemačkoj pokrajini Meklenburg-Zapadna Pomeranija. Foto: Wikimedia Commons/Wolfgang Sauber

Gordovi su bili utvrđena slovenska naselja, slična onima koja su gradili Kelti i Germani, a iz njihovog naziva se su razvile moderne slovenske reči “grad, gorod”. Originalno, “gord” je na protoslovenskom jeziku značilo “ograđeni prostor”.

Model-staroslovenskog-gorda-iz-10.-veka-u-arheoloskom-muzeju-u-pokrajini-Brandenburg-670x502

*Model staroslovenskog gorda iz 10. veka u arheološkom muzeju u pokrajini Brandenburg. Foto: Wikimedia Commons

Ta reč je u etimološkoj vezi sa germanskom reči “gard, gart” (recimo: Štutgart). Inače, radi se o protoindoevropskom korenu koji se nalazi u mnogim jezicima; engleske reči “yard”, “kourt”, “garden” (kod nas je ta reč dobila formu: gradina), su takođe u vezi sa tim korenom.

Model-staroslovenskog-gorda-u-Mazovskom-vojvodstvu-u-Poljskoj-670x368

*Model staroslovenskog gorda u Mazovskom vojvodstvu u Poljskoj. Foto: Wikimedia Commons/Robert Drózd

 

Ovakva utvrđenja su postojala još za vreme Lužičke kulture koja je trajala u periodu 1300-500. p.n.e, i to na istom prostoru, dakle, na teritorijama današnje Rusije, Belorusije, Ukrajine, Poljske, Slovačke, Češke i istočne Nemačke.

Rt-Arkona-na-ostrvu-Rujnu.-Na-ovom-rtu-se-nalazio-dugo-vremena-neosvojivi-staroslovenski-gord-sa-poslednjim-velikim-svetilistem-bogova-nasih-predaka-i-hramom-Svetovida-670x448

*Rt Arkona na ostrvu Rujnu. Na ovom rtu se nalazio dugo vremena neosvojivi staroslovenski gord sa poslednjim velikim svetilištem bogova naših predaka i hramom Svetovida. Foto: Wikimedia Commons/Klugschnacker

Građena su na strateški istaknutim i bitnim, lako branjivim mestima kao što su brda, brežuljci, obale reka, jezerska ostrva i poluostrva. Na jednom takvom poluostrvu je bio smešten i gord na ostrvu Rujnu, na kojem se nalazio poslednji veliki hram posvećen bogu Svetovidu, a koji je uništen u hrišćanskom periodu.

Gord-Radus-u-Nemackoj.-Rekonstruisan-pruza-nam-priliku-da-vidimo-kako-je-u-prirodnoj-velicini-izgledao-670x435

*Gord Raduš u Nemačkoj. Rekonstruisan, pruža nam priliku da vidimo kako je u prirodnoj veličini izgledao. Foto: Wikimedia Commons/Sebastian Schubanz

Tipični gord je bio grupa drvenih hramova i kuća koje su bile poređane ili u redovima ili u krugovima, a koje su bile okružene s jednim ili više zidova od zemlje i drveta, uz palisade i šančeve.

Crtez-izgleda-jednog-staroslovenskog-gorda-izradjen-na-osnovu-arheoloskih-iskopavanja-670x355

*Crtež izgleda jednog staroslovenskog gorda, izrađen na osnovu arheoloških iskopavanja. Foto: Wikimedia Commons/RonnyKrüger

 

Neki gordovi su bili kružnog oblika, drugi su nalikovali fišeku, dok su treći ličili na potkovice. Izgled gorda je zapravo u mnogome zavisio od toga na kakvoj je lokaciji bio smešten; drugim rečima, geografija je igrala bitnu ulogu u obliku zidina.

Ostaci zida staroslovenskog gorda na ostrvu Rujnu. Foto: Wikimedia Commons/Lapplaender

*Ostaci zida staroslovenskog gorda na ostrvu Rujnu. Foto: Wikimedia Commons/Lapplaender

Velika većina gordova je bila smeštena u gusto naseljenim područjima, na mestima koja su imala prirodne prednosti, ali su takođe građena i na lokacijama od taktičkog, odbrambenog značaja.

Rekonstruisana-staroslovenska-kuca-iz-10.-stoleca-u-otvorenom-arheoloskom-muzeju-Gros-Raden-u-Nemackoj-670x502

*Rekonstruisana staroslovenska kuća iz 10. stoleća u otvorenom arheološkom muzeju “Gros Raden” u Nemačkoj. Foto: Wikimedia Commons/Wolfgang Sauber

Najdalje su u razvoju otišli gordovi koji su služili kao mesta u kojima su živeli knezovi i župani, pa su se tako mnogi pretvorili u velike gradove koji i dan-danas postoje; tokom vekova, sam gord se pretvorio u klasičnu citadelu (na samom istoku slovenskih zemalja u kremlj) sa podgrađem u kojem su živeo običan narod.

Rekonstruisani-staroslovenski-brod-iz-10.-stoleca-u-otvorenom-arheoloskom-muzeju-Gros-Raden-u-Nemackoj-670x893

*Rekonstruisani staroslovenski brod iz 10. stoleća u otvorenom arheološkom muzeju “Gros Raden” u Nemačkoj. Foto: Wikimedia Commons/Wolfgang Sauber

 

Međutim, mnogi gordovi su i napušteni tokom vekova pa je od njih ostalo vrlo malo, tek naznake: manje ili više primetne humne i kružni nasipi zemlje.

Rekonstruisani-staroslovenski-hram-iz-10.-stoleca-u-otvorenom-arheoloskom-muzeju-Gros-Raden-u-Nemackoj-670x418

*Rekonstruisani staroslovenski hram iz 10. stoleća u otvorenom arheološkom muzeju “Gros Raden” u Nemačkoj. Foto: Wikimedia Commons/Wolfgang Sauber

Za veliku većinu podataka koje danas imamo o gordovima možemo da zahvalimo nemačkim i poljskim arheolozima i slavofilima, koji ne samo što se bave istraživanjem ove materije već grade i rekonstruišu same objekte.

Izdvojili smo još nekoliko fotografija. Obratite pažnju na u drvetu izrezbareni lik rujanskog kneza Jaromara, i na dubinu njegovog pogleda. Kao da nas poziva da ga otrgnemo iz zaborava!

Rekonstruisana staroslovenska kapijska kula sa mostom, palisadama i nasipom u otvorenom arheološkom muzeju “Gros Raden” u Nemačkoj. Foto: Wikimedia Commons/Wolfgang Sauber

*Rekonstruisana staroslovenska kapijska kula sa mostom, palisadama i nasipom u otvorenom arheološkom muzeju “Gros Raden” u Nemačkoj. Foto: Wikimedia Commons/Wolfgang Sauber

Rekonstruisani staroslovenski gord iz 10. stoleća u otvorenom arheološkom muzeju “Gros Raden” u Nemačkoj. Foto: Wikimedia Commons/Ronny Krüger, Neubrandenburg

*Rekonstruisani staroslovenski gord iz 10. stoleća u otvorenom arheološkom muzeju “Gros Raden” u Nemačkoj. Foto: Wikimedia Commons/Ronny Krüger, Neubrandenburg

 

Rekonstruisana staroslovenska naseobina sa gordom iz 10. stoleća u otvorenom arheološkom muzeju “Gros Raden” u Nemačkoj. Foto: Wikimedia Commons/Wolfgang Sauber

*Rekonstruisana staroslovenska naseobina sa gordom iz 10. stoleća u otvorenom arheološkom muzeju “Gros Raden” u Nemačkoj. Foto: Wikimedia Commons/Wolfgang Sauber

Bista-rujanskog-kneza-Jaromara-izrezbarena-u-drvetu-polozena-na-stub-i-smestena-na-ulaz-u-staroslovenski-gord-na-rtu-Arkona-670x893

*Bista rujanskog kneza Jaromara izrezbarena u drvetu, položena na stub i smeštena na ulaz u staroslovenski gord na rtu Arkona. Foto: Wikimedia Commons/Mars 2002 

Scroll to top