BalkansPress

Dobro došli!

12. februar, Sveta Tri jerarha, Sabor tri svetitelja: Vasilija Velikog,Grigorija Bogoslova i Jovana Zlatoustog.

Tek što se mlado hrišćanstvo oslobodilo svog velikog neprijatelja - mnogoboštva i počelo da se u miru i slobodi razvija, pojavile su se mnogejeresi i raskoli, koji su niz godina razdirali i potresani Hristovu crkvu. U to vreme, koje je tražilo hrabre i odlučne branioce pravoslavlja, pojavila su se se tri učena i znamenita čoveka: Vasilije Veliki, Grigorije Bogoslov i Jovan Zlatousti. Svojim delom i rečju, ova trojica, koji su bili savremenici, ostali su istrajni pobornici za čistoću Hristove nauke, ne zazirući ni od samih careva. 

Za vreme cara Aleksija Komnena, međutim, zapodela se rasprava u Carigradu oko toga koje među tom trojicom svetitelja najvažniji i najveći. Svaki svetac imaoje svoje pristanice: Vasilije je uzdizan kao visokoglagoljiv i po vrlinama jednak anđelima; Grigorije je hvaljen kao veliki poznavaoca grčke nauke i sastavljač mnogih bogoslovskih spisa; pristalice Jovanove isticali su ga kao slatkorečivog govornika i dobrog učitelja.

 

Da bi prekratio ove rasprave koje su, na kraju krajeva štetile i hrišćanstvu, episkop grada evhaitskog Jovan saopšti da su mu se u snu javila sva tri svetitelja, i da su mu rekli da ni jedan od njih nije veći a drugi manji, već da su ravni i jednaki i da su svi poslati radi ljudskog spasenja. I pošto su sva trojica na istom poslu radila, odlučeno je da se zajedno slave. Episkop Jovan odredio je za taj dan 30. jaunar (12. februar po novom kalendaru), i tako je ustanovljen praznik Tri Jerarha.

Na ikoni se sva tri svetitelja predstavljaju u grupi, sva tri u arhijerejskim odeždama. Tri Jerarha su zaštitnici ljudi i životinja od studenih i zlih vetrova. Profesori Bogoslovije Svetog Save otkrivaju Tajnu praznika Sveta tri Jerarha.

Svetitelji Vasilije Veliki, Grigorije Bogoslov i Jovan Zlatoust imaju svaki posebno svoj dan praznovanja u januaru mesecu. Vasilije Veliki praznuje se 1. januara, Grigorije Bogoslov 25. januara a Jovan Zlatoust 27. januara. Ipak zajednički praznik ova Sveta tri Jerarha ustanovljen je u XI veku za vreme cara Aleksija Komnena.

 

Jedni su uzdizali Vasilija zbog njegove čistote i hrabrosti, drugi Grigorija zbog njegove nedostižne dubine i visine uma u bogoslovlju, a treći uzdizahu Zlatousta zbog njegove čudesne krasnorečivosti i jasnoće izlaganja vere. Ipak promislom Božjim ovaj spor bi rešen na korist crkve i na još veću slavu trojice svetitelja. U emisiji "Tajna praznika" Televizije "Hram" srpske pravoslavne crkve, profesori beogradske Bogoslovije daju odgovor na pitanje kako je rešen taj spor i kako su ova tri svetitelja dobila i zajednički datum praznovanja:

Među Srbima ovi sveci se smatraju zaštitnicima ljudi i životinja od mraza, hladnih i zlih vetrova

Među Srbima ovi sveci se smatraju zaštitnicima ljudi i životinja od mraza, hladnih i zlih vetrova. Po tome kakvi vetrovi duvaju tog dana, prognozira se kakvo će vreme u toku godine biti. Čobani u zapadnoj Srbiji i Republici Srpskoj okupljaju se tog dana i sviraju u frule.

Sveta tri jerarha slave se kod Srba kao krsna slava, a slave je i mnogi manastiri i crkve kao svoju slavu.

Episkop evhaitski Jovan imade jednu viziju u snu, naime: najpre mu se javiše svaki od ova tri svetitelja, napose u velikoj slavi i neiskazanoj krasoti, a potom sva tri zajedno. Tada mu rekoše: "Mi smo jedno u Boga, kao što vidiš, i ništa nema u nama protivrečno... niti ima među nama prvog ni drugog". Još posavetovaše svetitelji episkopa Jovana da im on napiše jednu zajedničku službu i da im se odredi jedan zajednički dan praznika.

Današnji praznik grčki narod smatra ne samo crkvenim nego i svojim najvećim nacionalnim i školskim praznikom.
Među Srbima ovi sveci se smatraju zaštitnicima ljudi i životinja od mraza, hladnih i zlih vetrova. Po tome kakvi vetrovi duvaju tog dana, prognozira se kakvo će vreme u toku godine biti. Čobani u zapadnoj Srbiji i Republici Srpskoj okupljaju se tog dana i sviraju u frule.

 

O tome kako ljudi moraju biti kao deca da bi bili sinovi Božji

"Zaista vam kažem: ako se ne povratite i ne budete kao deca, nećete ući u carstvo nebesko (Mat. 18, 3)

Tako govori Gospod, i reč je Njegova sveta i istinita. Kakvo to prevashodstvo imaju deca nad odraslim? Imaju tri prevashodstva: u veri, u poslušnosti i u nezlobivosti.

Dete pita roditelja o svemu, i ma šta roditelj odgovorio, ono veruje roditelju svome. Dete je poslušno roditelju svome, i lako potčinjava volju svoju volji roditeljskoj. Dete je nezlobivo, i mada se brzo srdi, brzo i prašta. To troje zahteva Gospod od svih ljudi, naime: veru, poslušnost i nezlobivost.

On traži da ljudi veruju Njemu bezuslovno, kao što dete veruje roditelju svome; da budu bezuslovno poslušni prema Njemu, kao što je dete poslušno roditelju svome; i da budu nezlobivi u odnosu jedan prema drugom, da ne pamte zlo i ne vraćaju zlo za zlo.

Vera, poslušnost i nezlobivost glavne su odlike detinje duše. Uz to još dolazi: bestrasnost i radost. Dete nije srebroljubivo; dete nije pohotljivo; dete nije slavoljubivo; ono ima oko nepomućeno porocima, i radost nepomućenu brigama.

O braćo, ko nas može ponovo učiniti decom? Niko osim Hrista jedinoga. On nas može ponovo učiniti decom i pomoći ponovnom rođaju našem i to: primerom Svojim, naukom Svojom i silom Duha Svoga Svetoga.

O Gospode Isuse, savršeni u poslušnosti i nezlobivosti, večni mladenče Oca nebesnog, pomozi nam biti kao mladenci verom u Tebe, poslušnošću prema Tebi i nezlobivošću jednog prema drugom. Tebi slava i hvala vavek. Amin."

(BalkansPress / Kurir.rs)

Scroll to top