BalkansPress

Dobro došli!

Da li će granična policija u budućnosti moći da identifikuje potencijalne teroriste, čak i ako do sada nisu kažnjavani? Može li tehnika za automatsko prepoznavanje lica da registruje homoseksualca? Da li je sklonost ka kriminalu zapisana na našem licu?

Ova i slična pitanja tema su naučnih studija, koje su u proteklih nekoliko meseci dale neverovatno dobre rezultate.

Veštačka inteligencija pokazala se vrlo uspešnom u povezivanju lica sa određenim osobinama.

 

Eksperiment Mihala Konsinskog sa Univerziteta Stanford privukao je prošle nedelje veliku pažnju nakon što je njegov softver veoma uspešno prepoznavao homoseksualne osobe na osnovu fotografija: prema rečima autora, čak 81 odsto homoseksualaca i 74 odsto lezbejki.

PROČITAJTE: 

Naučnici su koristili 35.000 fotografija sa platforme za upoznavanje koje su ubacili u sistem veštačke inteligencije, zajedno sa informacijama dotičnih osoba o seksualnoj orijentaciji. Nove metode mašinskog učenja veoma su uspešne u nalaženju modela u podacima, ali same biraju kriterijume na osnovu kojih odlučuju, u ovom slučaju, da li neko “izgleda kao homoseksualac”.

*Foto: Ennio Leanza / Epa

Tu se suočavamo s prvim problemom: naučnici često ističu da takvi sistemi nisu u stanju da “zavire u glavu”, što znači da ne možemo znati koje je karakteristike veštačka inteligencija ocenila kao relevantne. Nije isključeno da je softver za prepoznavanje lica uočio karakteristike koje su zajedničke na slikama homoseksualaca, na primer, minđuša, otkačene naočare i sl.

 

Podjednako dobre rezultate dala je studija kineskih naučnika, koji tvrde da njihov sistem prepoznaje kriminalce. Oni su u softver ubacili 2.000 pasoških fotografija, pri čemu su na polovini bili osuđeni kriminalci.

PROČITAJTE: 

Neuronalna mreža prepoznala je kriminalce s tačnošću od 89,5 odsto. I tu vrebaju slične zamke: možda je fotografije snimila drugačija kamera tako da je veštačka inteligencija registrovala specifičnosti poput određene nijanse - faktor koji ljudi ne primećuju.

*Foto: Ennio Leanza / Epa

Stručnjaci takođe ukazuju da život ostavlja tragove na licu. Kriminalci po pravilu potiču iz siromašnog okruženja, pa možda ne vode računa o higijeni zuba i imaju ožiljke. Softver je, upozoravaju, i to mogao da uzme kao kriterijum.

Prema tome, ovakve studije treba uzimati sa određenom rezervom. Uprkos tome, policija u SAD već koristi takve metode.

(BalkansPress / Blic.rs)

Scroll to top