BalkansPress

Dobro došli!

Do nedavno se mislilo kako psihologija i filozofija idu ruku pod ruku. Bilo je to tokom 1870 – ih godina, dok psihologija nije postala samostalna naučna disciplina. Od tada kroz više studija i tehnološki napredak, naučili smo mnogo, iako smo samo zagrebali tek površinu.

Pročitajte ove zanimljive činjenice iz psihologije i podelite svoje misli i iskustva u komentarima ispod.

1. Ako otkrijete svoje ciljeve drugima, smanjujete verovatnoću njihovog ostvarivanja jer ćete izgubiti motivaciju, potvrdile su studije.

1933. godine sprovedeno je istraživanje kojim se dokazalo da objavom naznačenih ciljeva, ljudi gube motivaciju i malo je verovatno da će ustrajati na njihovoj realizaciji.

To se događa jer se na taj način zadovoljava identitet osobe tek toliko da je spreči da teško radi kako bi postigla svoj cilj.

 

2. Većina ljudi ima omiljenu pesmu jer je povezuju s emocionalnim događajem u njihovim životima.

Poznato je da muzika ima direktan uticaj na emocije.

U nedavnom istraživanju u kojem je učestvovalo devet studenata, ispalo je da je i druga strana takođe istinita – slično kao što nas određeni mirisi mogu podsetiti na trenutke iz prošlosti.

3. Muzika utiče na način na koji doživljavate svet.

Nova studija održana na Sveučilištu Groningen pokazala da glazba ima dramatičan utjecaj na percepciju.

Studija je usmerena naročito na sposobnost osobe da “vidi” sretna lica i tužna lica kada sluša različite pesme.

Slušanje posebno sretne ili tužne muzike može čak promeniti i način na koji percipiramo svet.

 

4. Istraživanja su pokazala da trošenje novca na druge ljude pruža više sreće nego kada ga trošite na sebe.

Istraživanje sprovedeno od strane „Harvard Business School“ pokazalo je da su ljudi zapravo sretniji kada daju novac drugima.

Naravno, to možemo utvrditi bez sumnje kako obično predviđamo reakciju ljudi na naše darove za Božić više nego što očekujemo darove koje ćemo mi dobiti.

5. Prema istraživanjima, bićete srećniji ako trošite svoj novac na iskustva, a ne na imovinu.

Sreća je postala popularno polje usmereno na naučno istraživanje emocionalne dobrobiti.

Istraživanja su pokazala da ljudi često žrtvuju stvari koje ih čine sretnima, kao što su odmor ili izlazak na određene događaje, kako bi sebi priuštili imovinu.

6. Današnja deca su nervoznija, srednjoškolci pokazuju isti nivo anksioznosti kao i prosečan psihijatrijski bolesnik u 1950.

Oko 49% populacije pati ili su patili od anksioznosti, depresije ili zavisnosti.

Konkretno, postoji dokaz da je kolektivna ljudska rasa sve zabrinutija svaku deceniju i postoji mnogo spekulacija o njihovim razlozima.

Na primer, ljudi su više u pokretu, imaju manju interakciju sa svojom zajednicom, menjaju posao, manje je verovatno da će se venčati i više verovatno da žive sami.

 

7. Pokazalo se da su određene verske prakse poput molitve povezane s nižim nivoom psihološkog stresa.

“Američka psihijatrijska Izdavačka kuća udžbenika poremećaja raspoloženja” razmatra nekoliko studija koje su pokazale da ljudi koji sudeluju u raznim verskim aktivnostima mogu imati manji rizik od simptoma depresije i drugih psihičkih poremećaja.

8. Iako novac može kupiti sreću, studije pokazuju da prihod nešto veći od 75.000 $ godišnje, malo ili ne pojačava sreću.

Studija 450.000 Amerikanaca u 2008. i 2009. govori da postoje dva oblika sreće, emocionalno blagostanje (svakodnevna zadovoljstva) i ukupna ocena života.

Ljudi koji su imali više novca, više su “ocenili život”. Međutim, rezultati pokazuju da kada ljudi zarađuju više od 75.000 $, dodatni prihodi jednostavno podrazumevaju više “stvari”.

9. Ukoliko se okružite srećnim ljudima i vi ćete postati srećniji.

Svi smo jednom bili u situaciji da smo se jednom trenutku počeli glasno smejati samo zato što je neko pokraj nas imao zarazan smeh.

Novo istraživanje objavljeno u časopisu „Psychoneuroendocrinology“ pokazuje da su stres i sreća zarazni i da obe vrste imaju direktan uticaj na nas.

10. Ljudi u dobi od 18 i 33 godine imaju najviši nivo stresa. Nakon 33. godine nivo stresa se uglavnom smanjuje.

Prema istraživanju „Američke zajednice psihologa“ 2012. ljudi u dobi između 18 i 33 su najviše pod stresom.

11. Ukoliko se uverite da ste se dobro naspavali, čak i ako niste, poboljšavate svoj učinak.

Svi smo bili u situaciji kada smo poželeli da smo spavali jedan ili dva sata više.

Nedavna studija objavljena u časopisu za eksperimentalnu psihologiju pokazala je da su pacijenti kojima je rečeno da su imali iznad prosečnu REM fazu (iako nisu), bolje prošli na određenom testu.

Zvali su ga “Placebo sna”.

12. Inteligentni ljudi se više podcenjuju, a neuki ljudi uglavnom veruju da su sjajni.

Ovo je poznato kao Dunning – Kruger efekt, nekvalifikovani ljudi veruju da su superiorniji i procenjuju vlastite sposobnosti višim od onoga što je stvarno i istovremeno podcenjuju inteligenciju ljudi koji im stoje nasuprot.

S druge strane medalje, neki kvalifikovani ljudi često podcenjuju svoje sposobnosti, uz pretpostavku da je ono što je lako za njih, takođe lako i drugima.

12

13. Ako se sećate prošlih događaja, zapravo se sećate zadnjeg puta kada ga pamtite, a ne samog događaja.

Jedan zanimljiv uvid u način rada mozga – svaki put kada imamo sećanje, mi ga neznatno izmenimo.

Nedavno istraživanje sprovedeno od strane“ Northwestern medicine“ pokazalo je da što češće prizivamo uspomene, to one postaju netačnije tokom vremena.

14. Odluke postaju racionalnije ako razmišljate na stranom jeziku.

Nedavna studija Sveučilišta u Chicagu sprovedena na građanima SAD – a i korejskim građanima pokazala je da razmišljanje na stranom jeziku smanjuje duboke i obmanjujuće pristrasnosti.

Scroll to top