Dejana Milića iz vojvođanskog sela Stapar pre nekoliko dana sačekala je neobična pošta iz Velike Britanije - pismo od britanske kraljevske porodice.
Miliću su pisali iz Bakingemske palate zahvalivši se za staparski ćilim koji je poslao princu Čarlsu i njegovog supruzi Kamili. Sve je počelo kada je prinčevski par tokom posete Srbiji prošlog proleća jedan dan proveo u Novom Sadu i u Katoličkoj porti pogledao izložbu narodnih rukotvorina. Princu Čarlsu i vojvotkinji Kamili zapao je za oko ručni rad, a interesovali su se za pirotske i staparske ćilime i knjaževačke dvoprežne čarape. Oni su se raspitivali za tehnike izrade rukotvorina, a dobili su na poklon azbuku u zlatovezu i tradicionalni peškir u zlatovezu sa motivima Hilandara.
*Foto: Privatna arhiva Dejan Milić
Vest da se staparski ćilim dopao princu stigla je do Milića, a on je odlučio da jedan od osam ćilima iz porodičnog nasleđa pošalje u Britaniju.
- Čuo sam da mu se ćilim dopao i da je hteo da kupi jedan. Sa Ambasadom Velike Britanije sam se dogovorio da mu ćilim poklonimo i nakon nekog vremena uspeo sam da pošaljem jedan star 60 godina - kaže Milić.
*Foto: Privatna arhiva Pismo koje je iz Čarlsovog kabineta stiglo u Stapar
Milić dodaje da je ćilim, uz svoje pismo u kojem je naveo da mu je drago što se princu sviđa ćilim, za Britaniju otišao tek u februaru.
- Vrlo sam počastvovan i dirnut što sam, kao jedan običan građanin, dobio pismo od njih. U pismu piše da mi zahvaljuju što sam im velikodušno poklonio jedan staparski ćilim. Dodaje se da su bili dirnuti velikodušnim poklonom, kao i da će ih poklon podsećati na posetu Srbiji - dodaje Dejan.
Kako kaže, nije se nadao odgovoru, ali ni da će se posle skoro godinu dana prinčevski park setiti ćilima i posete.
Milić objašnjava da u Staparu mnogo porodica i dalje čuva ćilime, koji se razlikuju od onih koji dolaze s juga Srbije.
Staparski ćilim proizvodio se od 16. veka, a ćilim je bio statusni simbol bogatih. Poklanjao se i za miraz, a najpoznatije tkalje bile su Staparke. Proizvodnja ćilima pre nekoliko godina ponovo je pokrenuta. Većina ćilima koji danas postoje prenosila se sa generacije na generaciju, a tako je i Milić sačuvao svoje ćilime.
(Izvor: Blic.rs)