BalkansPress

Dobro došli!

Vožnja automobila u zimskom periodu, naročito kada ima snega, za mnoge vozače predstavlja problem, što ne treba da čudi jer se ona u mnogome razlikuje od načina upravljanja automobilom u drugim godišnjim dobima.

Kako da se pokrene vozilo, da se vozi i koči po snegu, ledu i mokroj podlozi, su vozačke veštine koje se ne uče u auto školi nego mogu da se steknu samo iskustvom.

 

Međutim, za vožnju po snegu, zamrznutim putevima i jakom vetru, problemi sa kretanjem, upravljanjem i zaustavljanjem po klizavom putu – postoje pravila koja kada se znaju i primenjuju pomažu vozačima da bezbedno stiču iskustvo i sa samopouzdanjem automobil voze i zimi.

Pažljivo – bezbednije

Prvo i osnovno pravilo vožnje po snegu je pažljivost. Sve promene, bilo da je u pitanju promena pravca ili brzine moraju da se obavljaju sporije i s velikim osećajem, jer nagle promene mogu da dovedu do gubljenja kontrole nad automobilom.

Kretanje iz mesta

Kada vozač očisti automobil od snega i leda može da sedne u njega, startuje motor i počne da vozi. Ako je ispred automobila i točkova dosta neutabanog snega potrebno je da se nogom ili još bolje lopatom (koja bi zimi uvek trebalo da bude u prtljažniku) bar delimično očisti.

Vozačima s nedovoljno iskustva najveći je problem da krenu iz mesta, jer zbog smanjenog trenja pogonski točkovi lakše proklizaju. Zato je na snegu i ledu potrebno da se doda gas, ali pedala kvačila treba da se otpušta znatno sporije i pažljivije nego na suvom kako bi pogonski točkovi postupno zahvatali klizavu podlogu i pokrenuli automobil. Papučica gasa treba ujednačeno da bude pritisnuta, kada se oseti da su točkovi počeli da proklizavaju treba malo pritisniti pedalu kvačila, dok točkovi ne prestanu da klize, onda opet popustiti pedalu kvačila da se smanji proklizavanje i tako sve dok se automobil ne pokrene.

Ne treba preterivati sa popuštanjem i pritiskanjem pedale kvačila da se ono ne bi oštetilo. Po pravilu kada je na putu mnogo snega i leda treba krenuti iz drugog stepena prenosa. Za sve to potrebno je dosta iskustva i vežbe na praznom parkingu.

 

Ubrzavanje

Za vožnju po klizavom putu važe drugačija pravila nego na suvoj podlozi. U praksi svako može da oseti da prevelik broj obrtaja motora dovodi do iznenadnog proklizavanja pogonskih tockova ili, što je teže da se kontroliše u kombinaciji s bočnim zanošenjem.

Ako dođe do takve situacije jedina pomoć je oduzimanje gasa, ali nikako naglo, već nežno, a na kočnicu mora da se zaboravi i da se ona koristi samo u slučaju nužde. S obzirom da će preveliki gas i previsoki obrtaji uvek da izazovu proklizavanje, za ubrzanje u svakom stepenu prenosa treba da se iskoristi najviše trećina gasa, odnosno najviše trećina maksimalno dozvoljenih obrtaja motora. To praktično znači da u viši stepen prenosa treba da se prebaci što pre, ali ne treba preterivati. U svakom slučaju, zvuk motora i zvuk proklizavanja točkova najbolji su pokazatelji koliko je neko vešt u zimskim uslovima.

Vožnja i upravljanje

Pri promeni stepena prenosa pedala gasa treba da se otpusti vrlo pažljivo (naglo otpuštanje gasa može da zanese automobil), kvačilo se nežno pritisne, promeni se stepen prenosa, polako se otpusti kvačilo i istovremeno dodaje gas, ali vrlo malo, mnogo manje nego na suvom putu. Pri skretanju ili promeni pravca treba da se izbegava oduzimanje ili dodavanje gasa jer u oba slučaja može da se dogodi da se automobil zanese. Zato, pre promene kretanja treba da se smanji gas ili da se poptuno skine noga s papučice i tek kada se automobil vrati na željeni pravac možet da se polako doda gas.

Skretanje

Pored veštine upravljanja kvacilom, gasom i menjačem od velike važnosti je rukovanje upravljačem. Svi pokreti upravljačem moraju da budu meki, postupni i pravovremeni. Naglo okretanje upravljača nije dozovoljeno jer se na taj način gubi kontrola nad automobilom. Skretanja u bočne ulice u gradu u nekim slučajevima mora da se izvede brzinom pešaka, a na putu krivine treba da se savldavaju dva do tri puta manjom brzinom od brzine na suvom. Promene saobraćajnih traka treba da se izvedu sa što manjim okretanjem upravljaca jer velika količina snega može da zanese automobil.

Kočenje

Kod prevelike brzine u krivini po pravilu automobil pokušava da zadrži pravac kretanja i to tako što prednji kraj automobila nastoji da u krivini nastavi pravo. U tom slučaju treba prvo da se skine noga s papučice gasa i tako dozvoli prednjim točkovima da prestanu da klizaju. Najveća greška većine vozača u takvoj sitaciji je još jače okretanje upravljača u krivini i panično pritiskanje kočnice, a treba da se radi baš suprotno.

 

Kočenje je dozvoljeno samo u krajnjoj nuždi, a u slučaju da automobil želi da nastavi pravo u krivini dodatno okretanje točkova samo ce ih još više blokirati. Na prvi pogled suprotno logici, u takvoj sitaciji upravljač i prednje točkove treba okrenuti u suprotnom smeru od smera krivine kako bi se točkovi izravnali i što pre počeli da se okreću. Kada vozač oseti da se prednji točkovi okreću i da automobilom može da se upravlja treba upravljač ponovo da okrene u pravcu krivine, ali nikako prejako već koliko je potrebno.

Ceo postupak izgleda komplikovano, ali se izvodi relativno lako i trebalo bi da je instinktivan.

Zaglavljen automobil

Zbog visokog snega i jakog leda, pre ili kasnije dodođe do situacije da se automobil zaglavi. Najlakši način da se izvuče je ljuljanje, odnosno kretanjem napred i nazad i korišcenjem inercije za izlazak iz neprijatne situacije. Za teže slučajeve jedino rešenje je lopata kojom treba da se ukloni sneg ispred ili iza automobila tako da može da se izađe na čist deo puta.

Zaustavljanje

Za zaustavljanje u najvećoj meri treba da se koristi efekat kočenja motorom, a što je moguće manje da se upotrebljava kočnica. Kod kočenja motorom isto kao i kod ubrzavanja, ne sme da se pretera s brojem obrtaja jer tada može da dođe do proklizavanja pogonskih točkova.

Kočenje kočnicama, kao i svaka radnja na klizavom putu, treba da bude odmereno, pažljivo i bez naglih pokreta. Kada vozač oseti da točkovi blokiraju, treba da smanji pritisak na kočnicu. Kočenje kočnicama zahteva vrlo dobar osećaj jer ako se to čini pregrubo, točkovi će da blokiraju što ce da poveća zaustavni put nekoliko puta.

Najvažnije u vožnji u bilo kojim uslovima, pa i po klizavom kolovozu je da vozač uvek mora da zna kako će automobil da se ponaša posle određenog manevra.

(BalkansPress / Automobilizam.net)

Scroll to top