BalkansPress

Dobro došli!

Ono u šta smo sumnjali sada je i potvrđeno. Trgovci nam prodaju pokvareno i zaraženo meso.

To je pokazala vanredna kontrola mesa i prerađevina koju je veterinarska inspekcija sprovela u najvećim trgovinskim lancima u Beogradu. Rezultati su alarmantni - u 98 kontrola doneto je čak 65 rešenja za otklanjanje neusaglašenosti. Nepravilnosti su bile različite: od loših uslova prodaje i izlaganja hrane, isteklog roka trajanja, nepravilnog deklarisanja do izmenjenih organoleptičkih svojstava mesa i suhomesnatih proizvoda.

Na dodatno ispitivanje inspekcija je poslala 52 uzorka, a van prometa stavljeno je i uništeno 120 kilograma mesa i 43 kilograma prerađevina.

Pored mesa, sporni su i proizvodi od mleka, zatim jaja i riba. Tako je na uništavanje poslato i 21 kilogram proizvoda od mleka, 690 komada jaja i 1,4 kilogram ribe.

{adselite}- Rezultati pokazuju da problem postoji. Proteklih meseci imali smo česte prijave građana na kvalitet svežeg mesa, prerađevina i drugih namirnica životinjskog porekla. To nam je bio signal da na tržištu nešto nije u redu i pokazalo se da su prigovori kupaca bili osnovani - ispričao je Nenad Petrović, direktor Uprave za veterinu.

Kako je objasnio, nenajavljene kontrole započete su u trgovinskim lancima jer se u njima obavlja najveći deo prometa životinjskih namirnica. Na pitanje ko su problematični prodavci Petrović nije želeo da ih imenuje.

- Vanredna kontrola se nastavlja i proširiće se i na druge trgovine, male mesare, uključujući i druge gradove i proizvođače. Niko u ovoj inspekciji nema nameru da bilo šta krije, a najdrastičniji primeri kršenja propisa biće javno objavljeni. Cilj je da zaštitimo kupce i omogućimo bezbedno tržište. Izgleda da ove kontrole ranije nisu bile toliko učestale -poručio je Petrović.

Međutim, izgleda da nećemo skoro saznati ko prodaje neispravno meso. Kako tvrde u Veterinarskoj inspekciji, oni ne mogu da objavljuju imena trgovaca, dobavljača i proizvođača kod kojih su otkrivene nepravilnosti jer su u obavezi da im ostave rok za "popravni". U protivnom rizikuju da ih prodavci i proizvođači tuže.

- Postupak koji se pokreće na osnovu prekršajne ili krivične prijave nije postupak koji se završava relativno brzo. Ukoliko bi podaci o subjektima kod kojih su uočene nepravilnosti bile objavljeni pre završetka samog postupka, doveli bismo ih u priliku da tuže nadležno ministarstvo zbog povrede ugleda i časti. Mogli bi da tužbom traže nadoknadu štete i izmakle dobiti koju bi ostvarili da njihova imena nisu objavljena i prezentovana javnosti pre završetka samog postupka. U svakom postupku važi pretpostavka nevinosti dok se suprotno ne dokaže pravnosnažnom presudom ili drugom odlukom nadležnog suda - poručuju iz Uprave za veterinu.

Stručnjaci tvrde da je meso u Srbiji veoma lošeg kvaliteta. Jedan od većih problema je to što se godinama u Srbiju uvozi mehanički separisano meso i mesni otpad u kome se nalaze hormoni, antibiotici, teški metali i druge opasne materije. Od toga se proizvode i neke mesne prerađevine, a sastojci koji ulaze u sastav takvih proizvoda ne koriste se ni u ishrani životinja u pojedinim zemljama Evropske unije. Najviše ih ima u pilećim proizvodima. Ništa nije bolje ni sa domaćim proizvođačima.

Bivši načelnik veterinarske inspekcije, doktor veterine Miroslav Stojšić tvrdi da se u meso dodaje sve i svašta.

- Pileće i svinjsko meso koje se može kupiti u prodavnicama u Srbiji poreklom je s domaćih farmi koje rade na veliko. Proizvođači utove pilad za 35-40 dana do tri kilograma žive vage. To je nabildovano mlado meso i puno je vode. Stoka se hrani koncentratom u koji se dodaju hormoni, antibiotici i kokcidiostatici. Ti sastojci se deponuju u mesu i kostima i vrlo su opasni za zdravlje potrošača, naročito dece - ističe Stojšić i objašnjava da su iz tog razloga danas krmenadle bele.

- Kad takvo meso ostavite u frižideru, iz njega se iscedi puna tacna vode - kaže Stojšić i dodaje da se i u stočnu hranu, ali i u proizvode od mesa dodaje mnogo aditiva.

 

On podseća i na opasnost takozvanog MSM - mašinski separisanog mesa, koje sadrži velike količine mlevenih kostiju prepunih teških metala, antibiotika, hormona, a koje uvozimo iz EU.

Prema njegovim rečima, sve to završava u mesnim prerađevinama, pre svega viršlama, kobasicama, salamama i paštetama, koje svakodnevno jedemo, iako je MSM odavno u EU zabranjen čak i za pseću i mačju hranu.

- Najviše toga ima u pilećim proizvodima i u njima je i najopasnije, ali daleko od toga da je samo piletina ugrožena. Kod pilića su koske tanke, krte, drobljive, pa je od njih teško precizno odvojiti meso i onda se sve drobi, melje sa kostima, propušta kroz sita i u taj sastav iz kosti uđu teški metali, antibiotici, hormoni. Te supstance se naime najviše zadržavaju upravo u kostima, a delimično i u mesu - objašnjava za Zaštitnik potrošača dr Stojšić.

Kako kaže, sve se melje u kompletu, kosti, šija, trtica, sa trtičnom žlezdom punom hormona, često i salmonele, leđa...

- U zapadnim zemljama odavno je zabranjeno da se ovakva smeša koristi u proizvodima namenjenim ljudskoj ishrani. U početku, to su ubacivali u hranu za pse i mačke, ali je onda čak i to zabranjeno. Na kraju, pošto to ne upotrebljavaju, a uništavanje u kafilerijama je skupo, najlakše rešenje je bilo da to izvoze u zemlje poput naše, uvoznicima, industriji mesa, manjim proizvođačima - navodi Stojšić.

Papović: Dajte imena - Predsednik Nacionalne organizacije potrošača kaže da potrošačima statistički podaci ništa ne znače.
- Dajte nam imena trgovaca i objekata u kojima su pronađene nepravilnosti. Da je inspekciji cilj da zaštiti potrošače, rekli bi nam koje proizvode i prodavce da izbegavamo. Sumnjam da će i kada se postupak završi da saopšte njihova imena. Nikada nismo saznali koji su to proizvođači uvozili staro meso iz Argentine - poručuje Papović.

Veliki problem predstavlja i uvoz zamrznutog mesa iz Evropske unije čiji propisi nisu usaglašeni sa našima.

U EU je rok upotrebe mesa zamrznutog na minus 12 i duboko zamrznutog na minus 18 šest meseci. Posle tog roka vlasnici mesa su dužni da ga unište, pošalju u kafileriju, što moraju da plate. Kod nas je rok godinu dana i zato je tamošnjim izvoznicima isplativije da ga nama prodaju i po znatno nižim cenama, tako da im naše tržište služi i kao unosna kafilerija.

Problematično je i to što trgovci moraju da naznače datum klanja samo kada prodaju cele polutke i trupove, dok kada meso prodaju u delovima, kao na primer krmenadlu, moraju da naznače samo datum pakovanja.

 

Šta je sve otkrila Veterinarska inspekcija

- 500 kilograma svinjskog mesa u komori za duboko zamrzavanje sa vidljivim promenama boje, izraženog neprijatnog mirisa bez prateće zakonom propisane dokumentacije
- 55 slučajeva loših higijenskih uslova
- 10 slučajeva isteklog roka upotrebe hrane
- nepravilno deklarisanje
- organoleptičke promene

PRLJAVI TRGOVAČKI TRIKOVI:

* Meso koje je već počelo da menja boju i da se suši od stajanja, mesari uvaljaju u pikantne začine i ulje, pa ga prodaju kao marinirane specijalitete
* Najlakši način da se nekome "uvali" bajato meso je da se od njega naprave pljeskavice i ćevapi
* U pojedinim mesarama frižideri imaju crveno ili ljubičasto svetlo kako bi kupcima meso delovalo kao da je tek izašlo iz klanice
* Pileće, svinjsko i juneće meso umače se u čaj od kamilice kako bi se izgubio neprijatan miris od dugog stajanja
* Kako bi delovalo svežije, u meso se dodaju vinobran, limuntus i vitamin C, koji mu veštački produžavaju rok trajanja
* Meso potapaju u vodu, zatim ga dohlađuju u tunelu sa ugljen dioksidom. Na taj način meso apsorbuje vodu, a ne biva duboko zamrznuto, pa se bakterije kojih prirodno ima u mesu u malim količinama, sada podstaknute vlagom, ubrzano razmnožavaju

(Informer)

Scroll to top