BalkansPress

Dobro došli!

Klasična obmana potrošača ili benigni trgovački trik?

U prodavnicama, pre svega prehrambenim, 90 odsto cena je istaknuto tako da proizvod košta određeni broj dinara i 99 para (npr. 109,99), iako pare odavno više nisu u opticaju. Na snazi je uputstvo Narodne banke Srbije o zaokruživanju naviše, ako broj para prelazi 50, ili naniže, u suprotnom (mnogo ređem) slučaju.

 

 

Kada plaćate kešom, ako ste kupili jedan proizvod cena će biti zaokružena na višu cifru i trgovac će vam uzeti paru više. Ukoliko ste kupili, na primer, 18 proizvoda, uzeće vam 18 para više, i tako redom... Tek kad odjednom kupite, teoretski, 50 proizvoda, cena će biti izražena u manje od 50 para (npr. 10.680,49), pa ćete platiti račun zaokružen naniže.

Uzmu 750.000 evra?

Trgovac će vam prilikom kupovine uzeti sledeći iznos:
1 proizvod    1 para
5 proizvoda    5 para
20 proizvoda    20 para
Ako vam svakog dana uzmu 5 para, godišnje je to oko 18 dinara. Na, recimo, pet miliona potrošača u Srbiji, to je godišnji iznos od 90 miliona dinara, odnosno oko 750.000 evra. Mnogo ili malo, procenite sami...

E sad, nije problem u jednom potrošaču i njegovih pet, deset ili 20 para. Problem je što niko čak ni približno ne može da izračuna koliko, s obzirom na ogroman broj ovakvih kupovina i transakcija koje se svakodnevno obave u Srbiji, trgovci mogu da zarade na godišnjem nivou. To, naravno, nije ništa nezakonito, jer, kao što rekosmo, postoji uputstvo NBS o zaokruživanju, ali se postavlja krajnje logično pitanje zašto se uopšte dozvoljava isticanje cena u apoenima koji uopšte nisu u opticaju i zašto se trgovcima omogućava ovakva zarada, može se pretpostaviti milionska, na koju niko čak i ne obraća pažnju (pojavljivale su se povremeno u medijima tvrdnje da nužno zaokruživanje na pun dinar iz džepova građana istrese između 10 i 15 miliona evra godišnje, ali je to ipak maltene nemoguće izračunati, pa svaku cifru treba uzeti sa velikom rezervom).

 

Zašto cene nisu na ,29 ili ,39

Da trgovci i te kako računaju osim na psihološki i na finansijski efekat ovakvog određivanja cena, svedoči i to što se one uvek završavaju na 99 para, a nikad na 29, 39 ili 49. U tim slučajevima, naime, račun bi za jedan kupljeni proizvod bio zaokružen naniže, odnosno trgovac bi kupcu morao da oprosti 29, 39 ili 49 para. A to njima, ma koliko se činilo da je reč o beznačajnim iznosima, očigledno nikako "ne prija".

S druge strane, pitanje je i koliko je korektno primenjivati na potrošačima očigledan psihološki trik, jer će se svako pre "zalepiti", na primer, za cenu od 89,99 dinara, nego na okruglih 90, iako će u oba slučaja platiti potpuno isto.

Petar Bogosavljević iz Pokreta za zaštitu potrošača Srbije naglašava da je sve ovo jasna posledica domaćih propisa, koji kao i deo strane regulative, favorizuju trgovce na račun potrošača, ali i nesavesne trgovce na račun onih koji se ne bave ovakvim trikovima.

- Ovo je apsolutno pravi primer trgovačkog trika, koji se oslanja na stvari koje su dobro poznate iz psihologije, a veliki trgovački lanci imaju svakako jake timove koji se bave psihologijom potrošača - ističe sagovornik Zaštitnika potrošača.

Profesor ekonomije Mlađen Kovačević konstatuje da se trgovci u celom svetu, pa i kod nas, trude da na svaki mogući način, pa i ovakvim trikovima, deluju na psihu potrošača.

- S jedne strane, ne krše zakonske propise, dok je sve to, s druge strane, pomalo nekorektno. U Srbiji je ovakav način isticanja cena, to primećujem, jako prisutan. Ipak, nisu svi trgovci takvi, događa se i da mušterijama bude oprošteno dinar-dva, posebno kad prodavac nema sitnih apoena.

Naš sagovornik slaže se da u svemu ima udela i finansijski momenat, posebno u velikim trgovinskim lancima.

- Mislim da bi najbolje rešenje bilo da potrošači preko svojih organizacija naprave pritisak na državu i izbore se da se sve izražava u punim dinarima, kad već pare odavno faktički nisu u opticaju. To bi, na kraju krajeva, bilo prirodno. Jer, u svetu vam mogu vratiti čak i jedan cent, a kod nas jednu paru nikako - zaključuje profesor Kovačević.

 

(Informer)

Scroll to top