BalkansPress

Dobro došli!

Pregovori o imenu bivše jugoslovenske republike opet pokrenuli priče o mogućem rasparčavanju. Srbija ne iskazuje pretenzije na teritoriju svog suseda. Nove mape podele između četiri države crta strah od velikoalbanske dominacije.

Deo Grčkoj, deo Srbiji, deo Bugarskoj i deo Albaniji. Ovako "rešenje" makedonskog pitanja vidi grčka javnost okupljena oko nedeljnika "Elefteri Ora" koji je objavio mapu Makedonije rasparčane između četiri njena suseda.

 

Mapa je osvanula usred najnovije krize u odnosima Grčke i Makedonije zbog imena ove bivše jugoslovenske republike, što je izazvalo veliku uznemirenost u grčkoj javnosti. Takođe, u samoj Makedoniji opet bukti kriza, ovog puta zbog zakona koji izjednačava makedonski i albanski jezik, a koji je predsednik Đorđe Ivanov odbio da potpiše.

Priče o podeli Makedonije nisu ništa novo, s tim što se uglavnom pominjala podela na dva dela - albanski i makedonski, a 2015. godine u javnost je isplivala i inicijativa da se Makedonija podeli na - bugarski i albanski deo. U svakoj varijanti, Albancima bi pripalo pola Makedonije, pa se postavlja pitanje da li je strah od velikoalbanske dominacije u regionu pokrenuo i razmišljanja o podeli između Grčke, Srbije, Bugarske i Albanije, pri čemu bi upravo Albanci dobili najmanji deo.

- Ne dele Grci Makedoniju zato što imaju manjak teritorije, nego zato što su uplašeni da će daljim jačanjem albanskog faktora ostati geopolitički izolovani - kaže, za "Novosti", stručnjak za geopolitiku Dušan Proroković. - Što se Grka tiče, vidi se i iz same mape koliko je za njih važna veza sa Srbijom koju gledaju kao ključnog saveznika na Balkanu.

 

Proroković podseća da se u nekim analitičkim krugovima u Grčkoj još pre deceniju i po spominjala takozvana izlazna strategija za Makedoniju, koja je podrazumevala njenu podelu ili prekrajanje granica.

- Grčke kolege su navodile da se to čini zbog pretnje "velikom Albanijom" - ističe naš sagovornik. - Sada, koliko su to bile projekcije pojedinaca, koliko nekakva polutajna razmišljanja državnih struktura, ne znam. Tek, važno je podvući da su razmišljanja iz Grčke posledica, a uzrok je priča o stvaranju treće albanske republike na Balkanu, takozvane Iliride, koja će doprineti funkcionalnom povezivanju svealbanskog prostora od Skoplja do Skadra i od Gostivara do južne Mitrovice.

*Foto "Elefteri ORA" / Mapa iz nedeljnika "Elefteri ORA" 

Da je mapa koja se pojavila izraz nečijih težnji koje postoje već godinama, smatra i analitičar iz Skoplja Aleksandar Mitevski. On podseća da je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov još 2015. upozorio da se dogovara plan da Bugarska i Albanija imaju zajedničku granicu.

- A to znači da se Makedonija podeli na dva dela - bugarski i albanski - rekao je Mitevski za Sputnjik.

Ovaj analitičar navodi i to da su Bugari od trenutka kad je Makedonija postala samostalna država tvrdili da je Ohrid njihov, kao i deo istočne Makedonije do Strumice. To, kako kaže, nije tvrdio bilo ko, već tadašnji vladini službenici, ministri ove države.

- Za Bugare je Makedonija samo deo otcepljen od matice i smatraju da će ona kad-tad morati da se vrati. Albanija, sa druge strane, traži zapadni deo Makedonije, potez Skoplje-Veles-Struga. A bivši državni vrh Srbije u jednom momentu je severni deo Makedonije nazivao južnom Srbijom. Za Grčku je već sve poznato, iako je do početka šezdesetih godina severni deo Grčke bio praktično makedonski, i to su istorijski fakti - analizira Mitevski.

Proroković kaže da je Makedonija već podeljena na dva dela i da je Ohridski sporazum to stanje uokvirio:

- Sada je došlo vreme da se ide dalje. Preko Ohridskog sporazuma, ka novim rešenjima i širim ovlašćenjima za Albance. Makedonija će posle promene ustava biti konfederacija. Tako da očekujem da i u institucionalnom smislu to postane nova BiH. Postojeća politika u Makedoniji mogla bi voditi ka tome da Albanci u narednoj deceniji potpuno preuzmu Makedoniju.

O grčkoj mapi koja deli Makedoniju na četiri dela, istoričar Čedomir Antić kaže:

*Foto Tanjug

- Grčki nacionalizam, povređen krizom, štednjom... sada povećava zahteve. Čuje se da reč "Makedonija" neće biti prihvatljiva u sastavu promenjenog imena. Postavljeni su zahtevi za promenu imena mnogih objekata u Makedoniji. U takvoj atmisferi zahtev za rasparčavanje Makedonije je samo ekstremistički odjek te radikalizacije.

A kada je reč o Srbiji, znatan deo naše istorije vezan je za Makedoniju.

Antić podseća da je tradicionalno srpska zona u Makedoniji bila oblast između Šare, albanske granice i linije Ohrid - Veles - Egri Palanka.

Ali, kaže on, srpski narod je u toj oblasti asimilovan ili proteran.

- U slučaju podele, Srbija treba da bude poslednja koja će činiti bilo šta osim da brani našeg nesrećnog suseda - uveren je Antić.

 

Badinter

Proroković je uveren da je neophodna nova međunarodna konferencija o raspadu Jugoslavije.

- Zapadne zemlje su "streljale Badinterov zaključak" na Kosovu u februaru 2008. I šta sada? Nema više jedinstvenog principa, sve je otvoreno i podložno reviziji. Dakle, potreban je novi standard za sve države proistekle iz SFRJ - kaže naš sagovornik.

*Foto: N. Fifić

700.000 Grka u BJRM?

U slučaju "razvoda" Albanaca i Makedonaca, mapa Balkana će se promeniti na našim severnim granicama (Grčke) - spekuliše u subotnjem broju grčki list "Katamerini". Pišući o eventualnom "plišanom razvodu" Albanaca i Makedonaca, list procenjuje da će da nastanu "velika Albanija" i "velika Bugarska", da će Srbi i Turci da se izmešaju, a da će Grčka da požuri da "pruži pomoć" svojoj manjini od 700.000 Grka (!) u BJRM. Time će da se aktivira lančani, domino efekat, kao noćna mora.

(BalkansPress / Novosti.rs)

Scroll to top