BalkansPress

Dobro došli!

Srlja li Srbija “u zagrljaj Rusije”, beži li sve dalje od Evropske unije, i gde će se na tim putevima u potpuno suprotnim pravcima zasutaviti? Sve ovo su sasvim legitimna pitanja, ako se uzmu u obzir postupci, najave i izjave domaćih, ali i ruskih zvaničnika, koje svedoče da je tradicionalno srpsko-rusko prijateljstvo ovih dana “uzletelo”. Iznova.

Sa druge strane, stižu i opomene zbog takvog ponašanja, poput onih iz SAD, da svojim potezima Srbija ide “putem bez izlaza”, “srlja u slepu ulicu” i postaje “ruski satelit u Evropi”.

Blažu varijantu ovakvog mišljenja, ali lepše “upakovanu”, svako malo pomene i EU, što kroz izveštaje o napretku Srbije, malo i kroz izjave zvaničnika, a malo i kroz konkretne poteze, poput onog u kome Srbija još nije dobila izveštaj o skriningu za poglavlje 31 koje se odnosi na spoljnu politiku, čime jasno poručuje šta misli o koketiranju sa Rusijom.

 

Sve to, međutim, Srbiji ne smeta u nastojanju da se grčevito drži Rusije, i da održava (pre)bliske kontakte.

-Poverljivi kontakti između spoljnopolitičkih nadleštava su postali redovni - napisao je ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Čepurin najavljujući današnji sastanak srpskog i ruskog ministra spoljnih poslova Ivice Dačića i Sergeja Lavrova.

Uz to, ostavio je i “zagonetku”, o kakvim se “poverljivim kontaktima” radi, šta su teme, da li se i koliko često dešavaju...

“Dva puta godišnje” - stiglo je objašnjenje od Dačića, koji je iz Moskve poručio i da “Srbija nije u stanju da zaštiti svoj nacionalni i državni interes bez pomoći Ruske Federacije”, dok je Lavrov najavio da će Rusija “nastaviti napore za razvoj koordinacije spoljne politike sa Srbijom”.

Sergej Lavrov i Ivica Dačić

*Sergej Lavrov i Ivica Dačić / FOTO: PETAR DIMITRIJEVIĆ / TANJUG

Kako će na to gledati EU, videće se, mada već može da se nasluti, jer neće biti prvi put. Kako i ranije, ponovo će “lepo” opomenuti upravo na usklađivanje te politike, samo ne sa Moskvom, već sa Unijom, i to će uredno staviti u neki od svojih izveštaja. Opaske i kritike takođe se mogu očekivati, što i nije tako strašno, ali da nam to zameraju staviće nam vrlo jasno do znanja tako što nam neće dati, recimo, “zeleno svetlo” za otvaranje nekog od poglavlja, u čemu i inače prilično kaskamo. Poruka će biti jasna: “Samo vas gledamo, ne možete nas prevariti”.

 

Svemu tome treba pridodati i poslednja dešavanja, tačnije poziv zvaničnicima Beogradda i Prištine na sastanak u Berlin 29. aprila, čiji su inicijatori nemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsednik Emanuel Makron. Upravo to je bila jedna od tema susreta Dačića i Lavrova, a biće i srpskog i ruskog predsednika Aleksandra Vučića i Vladimira Putina 26. aprila u Pekingu.

Aleksandar Vučić i Vladimir Putin

*Aleksandar Vučić i Vladimir Putin / FOTO: TANJUG / SCREENSHOT

Zbog svega ovoga, sve je jači utisak da Evropa izgleda sve dalje, a Rusija sve bliže.

PROČITAJTE: HARADINAJ IZDAO VAŽNO NAREĐENJE! Albanci nadiru ka SEVERU! Dok KFOR vežba, u KPS ulaze UBICE iz UČK!

To, samo na drugačiji način, kaže Edvard Džozef, predavač na Institutu za međunarodnu politiku Univerziteta “Džons Hopkins u Vašingtonu”, koji ozbiljno upozorava Srbiju i njeno “šurovanje” sa Rusijom.

 

-Potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovinskoj zoni sa Evroazijskom ekonomskom unijom i potencijalno članstvo Srbije u toj organizaciji koju predvodi Rusija bio bi put bez izlaza za Srbiju - kazao je on, ali ističe i da ruska inicijativa prema Srbiji ne iznenađuje, kao i da očekuje da će u budućnosti biti sličnih poteza.

Šetnja za Putina u centru Beograda

*Šetnja za Putina u centru Beograda / FOTO: DUŠAN MILENKOVIĆ / RAS SRBIJA

Takođe je istakao za “Glas Amerike”, da se nada da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić svestan koliku bi štetu članstvo u EAEU bilo štetno po Srbiju koja je u odmaklom pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom. Potvrdno je odgovorio i na pitanje da li bi to od Srbije napravilo "ruski satelit u Evropi", dodajući da je to rizik koji i zagovarači, poput lidera Dveri Boška Obradovića, moraju da razumeju.

Sa druge strane, doktorand Fakulteta političkih nauka Boban Stojanović, objašnjava da Srbija koristi Rusiju u nekim trenucima, i to da bi se bolje pozicionira prema Zapadu. Vučićev sastanak sa Putinom i Dačićev sa Lavrovim, tumači u kontekstu 29. aprila, odnosno sastanka u Berlinu, “gde ćemo mi zahvaljujući Rusiji, pokušati da popravimo poziciju u odnosu na EU”.

 

-Ovo je flertovanje sa Rusijom, kako bi nas EU manje “udarala po glavi”. Ako u Berlinu, recimo, bude ideja oko Kosova koje nama ne odgovaraju, mi ćemo onda da se okrenemo ka Rusiji. To bi mogla biti neka “pretnja” da EU ne bude previše gruba prema nama - priča on.

Međutim, uverenja je da “ni ova, ni neka buduća vlast neće napustiti put evrointegracija”. “Packe” ćemo, kaže, dobijati i za ovo i ubuduće, i tako će biti sve dok ne postanemo članica EU. Kada se to desi, navodi on, ne bi ga iznenadilo okretanje leđa Rusiji.

-Međutim, to što mi kao država radimo smatram negde i malicioznim, i neiskrenim odnosom - priča on.

Savet bezbednosti UN

*Savet bezbednosti UN

Rusiju vidi kao srpsku “kartu na stolu” u Savetu bezbednosti UN, i ističe da “mi Rusiji baš i nismo na vrhu prioriteta”.

-Istorijski, verski i tradicionalni odnosi jesu nešto o čemu obe strane vode računa, i to je otprilike to. Kada je Rusija u pitanju, njen interes je možda taj što je trenutno Srbija jedna od retkih zemalja na ovim prostorima sa kojima ima dobar odnos, i preko koje pokušava da širi svoj uticaj, naročito uzimajući u obzir pristupanje Makedonije i Crne Gore NATO Alijansi - priča on.

Zbog svega ovoga biće zanimljivo gledati na koji način će se odnosi Srbije i Rusije razvijati ako i kada bude konačno stavljena tačka na “kosovski čvor”.

Iako trenutno ova taktika možda zvuči dobro, vrlo lako bi mogla Srbiji da se "obije o glavu", imajući u vidu njeno strateško opredeljenje kao EU koja vrlo lako, vaspitno, može da zatvori tek "odškrinuta vrata" Unije. Takođe, nevolja je i u tome što dok ona traje, iznova i iznova učvršćuje uverenje da je Srbija "ruski satelit" na Balkanu, na šta ni EU ni najveći deo međunardone zajednice ne gleda blagonaklono. Naprotiv.

(BalkansPress / Izvor: Blic.rs)

Scroll to top