BalkansPress

Dobro došli!

Talasokratska dominacija je od primarnog značaja za Severnoatlantsku alijansu, jer njene najmoćnije članice svoju snagu zasnivaju na pomorskoj nadmoći. Ovo pre svega važi za SAD i Veliku Britaniju, jer su obe zemlje formirale svoje imperije kroz kontrolu ključnih pomorskih puteva širom sveta. Održavanje ovog statusa, po mogućnosti njegovo proširenje ili bar sprečavanje drugih sila da ga steknu je primarni cilj političkog Zapada, posebno u pogledu (evro)azijskih giganata kao što su Rusija i Kina. Iako se Moskva i Peking tradicionalno smatraju kopnenim silama, njihovu pomorsku moć ne bi trebalo uzimati zdravo za gotovo, pošto obe supersile ulažu značajna sredstva u razvoj i izgradnju novih naprednih brodova.

 

Ruska mornarica, iako manja nego u sovjetsko vreme, i dalje je jedna od najvećih i najmoćnijih na svetu. Moskva ima drugu najmoćniju flotu nuklearnih podmornica sposobnih da unište praktično svakog protivnika, uključujući SAD. Nakon raspada SSSR-a Rusija je uglavnom prestala da se oslanja na velike površinske brodove i usredsredila se na izgradnju manjih plovila sa relativno uporedivom sposobnošću za dalekometne udare. Ovo je omogućeno prvenstveno zahvaljujući ogromnom napretku u raketnim tehnologijama, oblasti u kojoj Moskva zadržava značajnu prednost nad svojim geopolitičkim protivnicima, koji se skoro svi oslanjaju na pomorsku silu kako bi projektovali moć.

*Fregata „Admiral Gorškov” isplovljava iz luke u Severomorsku, Rusija, 04. januar 2023. (Foto: RIA Novosti/Pavel Lьvov)

Shvatajući da je upotreba velikih površinskih brodova praktično obesmišljena razvojem naprednih protivbrodskih raketa, kako nadzvučnih tako i hiperzvučnih, ruska mornarica je promenila doktrinu i donela odluku da gradi manje brodove koji bi koristili pomenute rakete i time ugrozili mnogo veće neprijateljske kapitalne brodove, poput nosača aviona. Na njih se posebno oslanja NATO, pre svega Amerika, koja raspolaže sa desetak udarnih grupa nosača aviona raspoređenih širom sveta. Američka mornarica ima najveću svetsku flotu nosača aviona na nuklearni pogon (odnosno supernosača), koji su, kao što je ranije pomenuto, od suštinskog značaja za održavanje globalne projekcije moći političkog Zapada.

S obzirom na nadobudnost NATO-a kada je u pitanju zapadna pomorska nadmoć, prilično je neobično da je ratoborna alijansa toliko uznemirena ruskim slanjem svega jedne fregate ka Atlantiku. Zvanična ceremonija isplovljavanja je održana 4. januara, u luci Severomorsk, nakon čega se ruska fregata „Admiral Gorškov” otisnula na otvoreno more. Otkako je zvanično uveden u službu sredinom 2018, ovo je drugi put da je ruski ratni brod poslat na duže putovanje. Međutim, ovo je prvi put u istoriji da površinsko plovilo nosi zvanično operativno hiperzvučno oružje. Opremljena sa 16 raketa 3M22 „Cirkon”, ruska fregata je u stanju da zbriše čitavu udarnu grupu supernosača aviona sa udaljenosti od 1000-1500 km.

 

„Admiral Gorškov” će se uskoro pridružiti operativnoj grupi ruske mornarice raspoređenoj u Mediteranu, gde bi trebalo da preuzme ulogu komandnog broda. Prema različitim izveštajima, nakon sprovođenja planiranih aktivnosti u toj oblasti, uključujući pristajanje u lukama kao što je ruska pomorska baza Tartus u Siriji, fregata će krenuti ka Crvenom moru, a zatim odatle otploviti u Indijski okean. Sa deplasmanom od 5.400 tona, fregate projekta 22350 (prema ruskoj pomorskoj nomenklaturi) su prva veća postsovjetska površinska plovila osmišljena i izgrađena za rusku mornaricu, koja trenutno raspolaže sa još dva broda ovog tipa, „Admiral Kasatonov” i „Admiral Golovko”.

Ovi brodovi poseduju razne tipove višenamenskog naoružanja, uključujući sada već legendarne krstareće rakete „Kalibr”, odnosno varijantu NK, dometa do 4500 km. Međutim, upotreba hiperzvučne krstareće rakete 3M22 „Cirkon” je ono što je izazvalo paniku u NATO, jer je ovo oružje na nadzvučni nabojnomlazni (scramjet) pogon praktično bez premca, pošto nijedna druga mornarica na svetu ne poseduje takve rakete. Iako su zvanični podaci vojna tajna, pretpostavlja se da je „Cirkon” postao potpuno operativan najkasnije krajem 2022. godine i da će biti postavljen i na površinske brodove i na podmornice. Brojna pomorska ispitivanja koja je poslednjih godina sprovela ruska mornarica pokazala su da ovo oružje dostiže brzinu od 9 Maha (otprilike 11.000 km/č ili 3,1 km/s), iako postoje tvrdnje da je i brže. Različiti izvori ukazuju da, u zavisnosti od cilja, „Cirkon” ima domet do 2000 km.

*Lansiranje hipersonične krstareće rakete „Cirkon” sa ruske fregate „Admiral Gorškov” (Foto: RIA Novosti/Ilьdus Gilяzutdinov)

Da bi se bolje razumela brzina i razorna moć ovog hiperzvučnog oružja, može se napraviti sledeće poređenje – „Cirkon” je preko dvanaest puta brži i ima približno 250 puta veću kinetičku energiju od američke krstareće rakete „Tomahavk”. „Admiral Gorškov” nosi 16 ovih raketa, dok su noviji brodovi istog tipa unapređeni da nose čak 32 „Cirkona”. Uz to, pored pomenutih raketa „Kalibr”, ruska fregata je naoružana protivpodmorničkim projektilima „Otvet”, nadzvučnim raketama „Oniks”, sistemom PVO „Poliment-Redut” sa 32 rakete srednjeg ili 128 kratkog dometa, torpednim sistemom „Paket-NK”, topom AK-192M „Armat” 130 mm, kao i hibridnim artiljerijsko-raketnim sistemom palubne PVO „Palaš”. Fregata takođe nosi i jedan protivpodmornički helikopter tipa Ka-27PL.

Dragoljub Bosnić je geopolitički i vojni analitičar. Autor je tekstova za Fort Russ News i InfoBRICS koji se bave vojnom tehnologijom, globalnom ekonomijom i geopolitikom, sa fokusom na Balkan, Evroaziju i rivalstvo velikih sila.

(Izvor: InfoBRICS)

Scroll to top