BalkansPress

Dobro došli!

Narodna verovanja su duboko ukorenjena i kad nemaju naučnu potvrdu, ali poslednjih decenija dobijaju i razjašnjenje. Ono što se smatralo praznoverjem danas naučnici, psiholozi, lekari nazivaju različitim imenima...

Kad god je Zlatarsko jezero odnelo živote, a smatra se da je bilo kobno za više od 40 kupača ili stradalih u saobraćajnim nesrećama, iznova se mogla čuti priča o prokletstvu grobova. Decenijama, prenose je meštani Kokinog Broda i okolnih mesta. Oni veruju da će utopljenika biti onoliko koliko je neizmeštenih grobova ostalo u njemu posle izgradnje hidroelektrane “Kokin Brod”.

Slično tvrde i žitelji naselja uz Ibarsku magistralu, na deonici od Stepojevca do Ćelija, ali i oko Majdana kod Gornjeg Milanovca, gde je izginulo stotine ljudi. Narod tih krajeva veruje da krivac nije samo bahata vožnja, nego i “kletva starih grobova koje je put pregazio”.

 

Ova “objašnjenja” nauka s gnušanjem odbija, ali narodno verovanje je, čini se, jače. Formulisano u tri reči: “Ima tu nešto”, živi i prenosi se iz generacije u generaciju.

- Narodno tumačenje učestalih nesreća baš na mestima potopljenih i “preoranih” grobova nije slučajno - kaže Dragomir Antonić, etnolog iz Beograda. - Kad se čovek sahrani, kaže se: “Počivaj u miru”. Većina našeg naroda veruje da se tako uznemiravaju oni kojima je obećan mir. A, ukoliko grobovi baš moraju da se izmeštaju, za to postoje obredi koje narod želi da ispoštuje. Tamo gde je sve urađeno “po direktivi” bez vremena za takve obrede, ostao je nemir u dušama svedoka, koji su ga preneli i potomcima. Otuda duboko ukorenjene priče o prokletstvu grobova.

Ovo su, kaže naš sagovornik, primeri uvreženih narodnih verovanja koje nauka (još) ne može da objasni. Ali, naglašava, ima i onih proizašlih iz viševekovnog narodnog iskustva, koje je savremena nauka tek poslednjih decenija uspela da objasni.

- U narodu se Preobraženje, 19. avgusta, slavi kao prelaz iz letnjeg u zimski period - priča Antonić. - Vazduh i voda postaju hladniji, lišće počinje da žuti i sve u prirodi što je bujalo polako vene. Od tada se ne preporučuje ni kupanje u rekama i jezerima, jer se “preobraze i kamen u vodi i list u gori”. Dugo je to smatrano čak i praznoverjem, ali je 2009. godine NASA pokazala da je tačno! Posle višedecenijskih svemirskih istraživanja i analiza satelitskih izveštaja, stručnjaci NASA konstatovali su da u ovo doba godine vode menjaju svoj sastav i prelaze iz baznih u kisele.

KALENDAR - Po starom srpskom kalendaru, godina se deli na leto i zimu. Leto počinje na Đurđevdan, 6. maja, a zima na Mitrovdan, 8. novembra. Naučna istraživanja su pre nekoliko godina pokazala da se ova dva datuma poklapaju i sa sunčevim kalendarom kada se menjajaju njegove energije. To je, takođe, potvrdila NASA, jer je ustanovila da se ti veliki crkveni praznici poklapaju sa elektromagnetnim promenama Sunca - ističe naš sagovornik.

On, takođe, naglašava da narodno verovanje ne navodi razloge zbog kojih upozorava da nešto ne valja činiti, ali to nije dovoljno dobar povod da se takva verovanja odbace.

 

- Viševekovno je i verovanje da nije dobro zaspati u hladu oraha - podseća Antonić. - Medicina je tek u 20. veku dokazala da stablo, lišće i plodovi oraha obiluju jodom i da dugotrajan ili višegodišnji boravak u njegovoj blizini izaziva poremećaj rada štitaste žlezde. Narodno verovanje je, takođe, da postoje osobe koje imaju “zle oči” i da oni mogu ureći druge, naročito bebe, neveste i trudnice. A, medicinski časopisi su poslednjih decenija prepuni članaka o onima koji šire “negativnu energiju” i čije prisustvo i pogled izazivaju napetost grupe ljudi ili pojedinca. Naučnici, odnosno psiholozi i lekari, ove pojave danas nazivaju različitim imenima, ali kada opisuju stanje, ono se u potpunosti poklapa sa narodnim verovanjem.

Naš sagovornik objašnjava da su uvek postojali daroviti i radoznali pojedinci koji su posmatrali i uspevali da pronađu neku vezu između prirodnih pojava i dešavanja u svakodnevnom životu. Na osnovu toga su, kaže, izvlačili zaključke, uglavnom ispravne, i saopštavali ih drugima. Saznanja su se širila i prenosila.

* Oči, kaže tradicija, mogu biti zle i urokljive

- Nauka je praktično potvrdila i četvrtu Božju zapovest: “Šest dana radi i svrši sve svoje poslove, a sedmi dan je dan odmora, koji je posvećen Gospodu Bogu” - nastavlja Antonić. - Da li će je posvetiti Bogu to je,danas, stvar ličnog opredeljenja. Ipak, nauka, naročito medicinska, ovu uvreženu narodnu praksu odavno je potvrdila. Odmorom se smanjuje stres i otklanja umor. U srpskoj tradiciji i nagomilanom iskustvu iz vremena kada je Srbija bila većinom poljoprivredna zemlja, godišnjih odmora nije bilo, ali se organizam od stresa krepio tokom nedelja i crvenih slova. To je ukupno 118 dana! Za odmor, dakle - trećina godine. Verujem da bi nauka to stavila pod blagotvorno dejstvo na organizam. 

ZVONA POTOPLjENE CRKVE 

- Posle obilnih padavina i naglog otapanja snega u proleće 1963. godine, klizale su strme padine Stare planine, survale se i pregradile reku Visočicu. Jezero se brzo punilo i primoralo stanovnike Zavoja na hitno iseljenje. Ostali si neizmešteni grobovi, ali i crkva. Zato ima meštana koji tvrde da se njena zvona čuju čim se malo dublje zaroni - priča Antonić i podseća da u novovaroškom kraju još ima onih koji pamte gotovo nadrealan i jeziv prizor drvene crkve sa krstom na vrhu, koja plovi Zlatarskim jezerom dok se ono punilo. - Kada je “doplovila” do brane, verujući ljudi su skinuli krst i odneli ga u selo Vilove gde je kasnije izgrađen novi hram. Kao podsećanje na tu crkvu i nepremeštene grobove, 2005. godine Mileševska eparhija je na ostrvu u jezeru podigla veliki metalni krst.

Scroll to top