BalkansPress

Dobro došli!

Ponovo smo svedoci ubrzane pandemije korona virusa, kojim je do sada bilo inficirano preko 10 miliona ljudi širom sveta, a stručnjaci tvrde da trenutno najveći broj novozaraženih nema simptome.

Navodno je broj asimptomatskih prenosioca, koje zovemo i "tihim", i preko 80 odsto, a oni nemaju nikakve simptome ili su ISTI vrlo blagi. To je uglavnom slučaj kod dece ili mladih ljudi, ali nema pravila.

U prilog ovoj teoriji govore i nedavni, prvi rezultati nacionalne seroepidemiološke studije koja je pokazala da je 6,4 odsto građana Srbije steklo imunitet na koronavirus. Većina njih bolest je preležala na nogama, nesvesni da su pozitivni na Kovid-19-.

Ne znamo tačno zašto neki ljudi ne razviju simptome, dok neki dođu doslovce do ivice života, ali evo šta smo do sada spoznali o ovom virusu.

 

Šta se događa kada korona virus uđe u vaše telo?

Kao i svi virusi, i SARS-CoV-2 mora da uđe u ljudske ćelije da bi se razmnožio i opstao. Da bi se to desilo, čestice na spoljnoj ljudsci virusa zakače se na odgovarajući receptorski protein, nazvan ACE2. ACE2 se obično nalaze u plućima, bubrezima, srcu i u crevima.

Jednom kada se osoba zarazi virusom može da prođe i do 14 dana dok se prvi simptomi nje pojave, ako se uopšte pojave, a taj period poznat je kao period inkubacije.

Puto od tačke zaraze može jako da varira, a određuje ga imuni sistem. Snažan imuni odgovor tokom inkubacionog perioda može da spreči infekciju zadržavanjem, odnosno smanjenjem količine vriusa u telu i tako ga spreči da dospe u pluća.

 Najveći broj mladih nema simptome

*NAJVEĆI BROJ MLADIH NEMA SIMPTOME / FOTO: PROFIMEDIA

Kako imuni sistem može da odreaguje?

Naš imuni sistem nudi nam dve linije odbrane od virusa. Prvi je urođeni i uključuje fizičke barijere kao što su koža i sluzokoža (sluznica grla i nosa), razni proteini i molekuli koji se nalaze u tkivima, kao i neka bela krva zrnca koja napadaju invanzivne organizme. Ova reakcije imunog sistema je uopštena, nespecifičan i počinje brzo.,

Druga linija odbrane je adaptivni imuni odgovor, koji ima spospbnost prilagođavanja prema svakoj novoj nepoznatoj zarazi, odnosno sposobnost stvaranja imuniteta za svaku pojedinu vrstu patogena. Kada se jednom dobije, mnogo je efikasniji u iskorenjivanju određene infekcije kada se ponovo susretne sa njom.

Veruje se da neke specifične genetske varijacije kod nekih ljudi mogu da igraju ulogu u tome koliko će se razboleti. Stvarajući rani adaptivni imuni odgovor, čini se da telo prepoznaje virus tokom inkubacionog perioda i bori se sa njim.

Osoba takođe mora da bude zdrava kako bi mogla da uspostavi odgovarajući imunološki odgovor na infekciju.

 

Nakon perioda inkubacije, šta određuje koliko ste bolesni?

Ako virus SARS-CoV-2 preživi van mesta ulaska u telo (nos, oči, grlo), tada može proći kroz respiratorni trakt u pluća. U plućima se zaustavlja na ACE2 receptorima i nastavlja da se razmnožava, izazivajući dalje imunološke reakcije u procesu čišćenja inficiranih ćelija. Količina virusa koja prodre duboko u pluća može biti još jedan važan faktor koji određuje koliko ćete se razboleti.

Kako se nastavlja borba između virusa i imunog odgovora, obloge zaraženih disajnih puteva proizvode velike količine tečnosti koje ispunjavaju vazdušne vreće, ostavljajući manje prostora za prenošenje kiseonika u krvotok i uklanjanje ugljen-dioksida.

Pojavljuju se simptomi upale pluća poput groznice, kašlja sa seskretom, nedostatkom daha...

Kod nekih ljudi imuni odgovor je isuviše snažan, što dalje uzrokuje takozvanu citokinsku oluju, koja može izazvati upale i oštećenja organa.

Kod pacijenata sa Kovidom-19, kao i kod njegovih prethodnika SARS-a i MERS-a, citokinska oluja izaziva akutni respiratorni distres sindrom (ARDS), kada se u plućima nakuplja tečnost. Ovo je i najčešći uzrok smrti kada je reč o korona virusu. Starije osobe i oni sa hroničnim poremećajima pluća imaju veću verovatnoću da razviju ARDS. Trenutno se veruje da je to posledica toga što ova grupa ljudi u plućima ima manje ACE2 receptora.

Ovo izgleda kontradiktorno, jer se virus vezuje za ove receptore. Međutim, ACE2 receptori imaju važnu ulogu u regulisanju imunog odgovora, posebno u upravljanju stepenom zapaljenja. Dakle, smanjeni nivoi ACE2 receptora kod starijih osoba mogu da povećaju rizik od citokinske oluje i teškog oboljenja pluća.

Nasuprot tome, deca imaju više ACE2 receptora u plućima, što bi moglo donekle da objasni zašto se ne razboljevaju toliko često i zašto je to uglavnom asimptomatski.

Šta zapravo određuje koliko smo bolesni tokom infekcije Kovidom-19?

*ŠTA ZAPRAVO ODREĐUJE KOLIKO SMO BOLESNI TOKOM INFEKCIJE KOVIDOM-19? / FOTO: PROFIMEDIA

Mogu li ljude bez simptoma da šire virus?

Neke studije pokazuju da ljudi sa Kovidom-19 imaju veliko virusno opterećenje neposredno pre i ubrzo nakon što počnu da razvijaju simptome. Ovo ukazuje da mogu da ga prenesu i do 48 sati pre nego što se razbole, odnosno dok su u pre-simptomatskoj fazi.

Međutim, nema dobrih ni jasnih dokaza vezanih za asimptomatske slučajeve, te u kojoj meri oni šire virus.

*Autori teksta u australijskom magazinu "Conversation" su Dejvids Ajzak, profesor pedijatrijskih oboljenja sa Univerziteta u Sidneju, Melani Vong, šef laboratorije za dijagnostičku imunologiju u Dečjoj bolnici u Sidneju i Melisa Kang, vanredni profesor Tehnološkog Univerziteta u Sidneju.

Scroll to top