BalkansPress

Dobro došli!

Arbitražni sud presudom o graničnom sporu između Slovenije i Hrvatske odlučio da velika većina Piranskog zaliva, odnosno Savudrijske vale, kako to područje nazivaju Hrvati, pripada Sloveniji, koja je posebnim aktom udruživanja dobila i koridor prema međunarodnim vodama.

Posebnim aktom udruživanja "juction", Sud je odredio podurčje kroz hrvatske teeritorijalne vode kojim se Sloveniji omogućuje pristup međunarodnim vodama.

Što se tiče kopnene granice dve zemlje ona je gotovo neupitna, osim na tromeđi Slovenije, Hrvatske i Mađarske i na ušću reke Dragonje.

Dugo najavljivanjo čitanje presude Arbitražnog suda o graničnom sporu Slovenije i Hrvatske počelo je danas u 14 sati. Presudu je pročitao predsednik Arbitražnog suda, Francuz Žilber Gijom.

 

Prethodilo joj je upozorenje Nemačke zvaničnom Zagrebu da se odluke arbitraže moraju poštvovati i primenjivati, koje nije baš najbolje primljena u Hrvatskoj.

Čitanju presude u Palati mira u Hagu Hrvatska ne prisustvuje. Hrvatski državni vrh poručivao je proteklih dana da je zvanični Zagreb izašao iz arbitražnog postupka 2015. zbog njegove nepovratne kompromitacije, te da za njih ta odluka neće biti obavezujuća.

Čitanju presude u Hagu sa slovenačke strane prisustvuje šef slovenačke diplomatije Karl Erjavec.

Inače, prema razgraničenju obuhvaćenom presudom Arbitražnog suda Slovenci su dobili otprilike 3/4 Piranskog zaliva.

Sud je odlučio da da je Sveta Gera na hrvatskoj teritoriji, ali i saopstio da nema jurisdikciju nad zahtevom Hrvatske da Sloveniji naloži uklanjanje vojnih kompleksa sa tog područja.

Granica u Istri sledi reku Dragonju i završava na sredini kanala sv. Odorika što bi trebalo da znači da istarski zaoseci Škodelin, Bužini i Mlini-Škrilje, kao i kuća Joška Jorasa ostaju u Hrvatskoj.

Ranije je nekadašnji stručnjak za trgovačko pomorsko pravo Marko Pavliha najavio je i mogućnost tužbe protiv Hrvatske u slučaju nepostupanja po presudi.

On je, naime, za Slovenački radio izjavio da u implementaciji presude arbitara ne očekuje incidente te kaže da Slovenija u prvim danima nakon njene objave mora delovati suzdržano, istrajno koristeći diplomatska, a ne druga sredstva. 

- Ali, ako bi Hrvatska i dalje odbijala svaku pomisao da prihvati arbitražnu presudu, onda bi Slovenija kao o krajnjem sredstvu trebalo da razmišlja o tužbi protiv Hrvatske pred sudom Evropske unije u Luksemburgu - smatra Pavliha.

 

Scroll to top