BalkansPress

Dobro došli!

Prema sporazumu o readmisiji koji Evropska unija ima sa Srbijom, Mađarska i ostale članice EU mogu da vraćaju u Srbiju migrante iz trećih zemalja koji kod njih ne dobiju azil!

Ovo saopštenje Evropske komisije naišlo je na oštru reakciju predsedavajućeg OEBS Ivice Dačića. On je na godišnjoj konferenciji OEBS u Varšavi bio izričit da je to za našu zemlju neprihvatljivo i da ćemo biti prinuđeni da preduzmemo kontramere.

Portparolka EK Nataša Berto objasnila je da su odnosi sa zemljama izvan EU regulisani sporazumima o readmisiji, koji obavezuju te zemlje da prime nazad imigrante koji ne dobiju azil u EU.

- Cela EU ima kolektivno takav sporazum o readmisiji sa Srbijom - rekla je Berto, i navela da članice EU u Srbiju na osnovu toga mogu vraćati i srpske državljane koji ne dobiju azil, što je povezano s bezviznim režimom.

Premijer Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Srbija očekuje od Evrope sveobuhvatno rešenje migrantske krize i da je spremna da preuzme svoj deo odgovornosti.

 

 

- Ne želimo da izbegavamo svoje obaveze u budućnosti. Voleli bismo da budemo deo rešenja i već smo ponudili pomoć, što znači: nismo članica Unije, ali kada neko kaže da bi trebalo da delujemo kao članica i da preuzmemo svoj deo tereta i da dve do tri hiljade ljudi ostane u našoj zemlji, mi ćemo to uraditi. Vrlo je lako i jednostavno s nama.

On je naveo i da i ne krije da u Srbiji to nije popularno, ali i da ne brine za reakciju ljudi koji bi želeli da stave žičanu ogradu oko Srbije.

Najnovije saopštenje EK u praksi znači da "višak" izbeglica praktično mogu da nam vrate samo Mađarska i Hrvatska, i to ako dokažu da su migranti u te zemlje ušli ilegalno sa naše teritorije. Neophodno je i da se Srbija sa tim saglasi. A Srbiji, s obzirom na najavljeno otvaranje poglavlja, ne preostaje mnogo manevarskog prostora.

Prema Dablinskom sporazumu, svi oni koji ne dobiju azil u zapadnoj Evropi, a ostavili su otisak prsta u Mađarskoj ili Hrvatskoj (daleko ih je manje, jer je Hrvatska ubrzo prestala da ih registruje), mogu biti vraćeni njima, a oni ih opet mogu vratiti kod nas. Tako je ova brojka potencijalno veća nego da ih Mađari deportuju odmah čim im odbiju azil.

MREŽAMA LOVE LjUDE - Mađarski premijer Viktor Orban tražio je od parlamenta da odobri postavljanje vojske na mađarskoj granici, jer se na njoj "ne brani samo Mađarska, već cela Evropa". Parlament je zatim usvojio zakon kojim daje ovlašćenje vladi da rasporedi vojsku koja može da koristi manevarsku municiju, gumene metke, pirotehnička sredstva, suzavac i pištolj koji kroz cev ispaljuje mrežu za hvatanje ljudi protiv ilegalnih migranata.

Niko nema ni najblažu procenu koliki bi broj ljudi na kraju mogao da završi u Srbiji, ali se svi slažu da će oni opet pokušati da se probiju na zapad. Zasad se zna da je od početka godine kroz Srbiju ukupno prošlo više od 150.000 ljudi, a svega 600 je ovde zatražilo zaštitu.

Situaciju dodatno pogoršava novi mađarski zakon o državnim granicama, koji uz mogućnost vraćanja izbeglica državi porekla, sada pominje i "sigurne treće zemlje", u koje Budimpešta ubraja Srbiju.

- Većina zemalja EU to ne upotrebljava, ali su Mađari iskoristili ovu mogućnost - objašnjavaju za "Novosti" u Evropskoj komisiji, ali i naglašavaju da Mađarska neće moći Srbiji tek tako da vrati migrante, već da s našom zemljom treba da postigne bilateralni dogovor. Na pitanje zašto bi bilo ko vraćao izbeglice u Srbiju, ako su oni došli iz Grčke kao članice EU, u Briselu kažu da se migranti ne registruju u potrebnoj meri pri ulasku u Grčku. Razlog su nedovoljni administrativni kapaciteti, ali i svesno izbegavanje migranata da to učine.

- Taj problem trenutno rešavamo iz više uglova - kažu u EK. - Jedan je slanje većeg broja službenika na teren kao ispomoć Grcima da bi sve izbeglice bile registrovane. To bi omogućilo Srbiji da ih dalje vraća odakle su došli. Drugo je unutrašnji sporazum među članicama o raspoređivanju dodatnih 120.000 izbeglica na već 40.000 postojećih, na osnovu kvota.

Radoš Đurović, iz Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila, navodi da je Mađarska na osnovu bilateralnog sporazuma i do sada vraćala manji broj ilegalnih migranata u Srbiju. Problem će nastati ako počne da ih vraća u velikom broju odjednom, za šta Srbija nema tehničke kapacitete:

 

- Naša pozicija je nezahvalna. Zamislite ljude koji hoće da idu dalje, a neko ih u tome sprečava! Ako ostaju duže ovde, oni neće imati para za privatni smeštaj i država će snositi veći teret. Zato mora da upravlja migracijama i omogući im dokumenta na osnovu kojih će legalno trošiti pare.

Đurović kaže da će Srbija moći po readmisiji da vrati jedan broj migranata Bugarskoj i Rumuniji, jer su odatle došli kod nas, ali Makedoniji nećemo moći, jer ona ne sarađuje i UNHCR ju je proglasio "nesigurnom trećom zemljom".

Priliv ljudi u našu zemlju je u ponedeljak opet bio povećan, pa je, prema podacima Komesarijata za izbeglice, do 16 sati, u prihvatnom centru u Preševu registrovano više od 700 ljudi.

Srpski zvaničnici oštro su reagovali i na činjenicu da Zagreb ne samo da ne otvara, već i dalje zatvara putne pravce iz Srbije ka Hrvatskoj. Kolone kamiona premašuju 10 kilometara, zbog čega je, kako saznajemo, naš državni vrh spremio oštru notu Zagrebu. Dačić je u ponedeljak tokom dana pokušao da stupi u kontakt i sa koleginicom Vesnom Pusić.

U Hrvatsku je do sada ušlo 30.000 ljudi, a u međuvremenu je zatvoren i granični prelaz Bregana prema Sloveniji. Hrvati likuju jer se nisu pretvorili u evropski izbeglički kamp, a Slovenci su besni na vladu u Ljubljani zbog nepopularnih poteza po uzoru na Viktora Orbana. Hrvatski prihvatni centri su trenutno prazni, svega je osam ljudi zatržilo azil. Prazne se i centri u Sloveniji.

- Srbi i licemerni Hrvati su nas nadmudrili - piše ljubljansko "Delo". - Sa policajcima koji prihvataju decu i otvorenim granicama, Srbija se vinula među dobre momke.

(Izvor: Novosti.rs)

Scroll to top