BalkansPress

Dobro došli!

Već za mesec ili dva Srbija će se naći pred novim izazovom - prolepšanje vremena doneće sa sobom novi talas izbeglica sa Bliskog istoka koji će, prema procenama, nadmašiti prošlogodišnji. Očekuje se da ove godine granice EU pređe oko 1,2 miliona ljudi, a većina njih okušaće sreću preko naše zemlje.

Zbrinjavanje migranata bila je tema i ovonedeljne sednice skupštinskog Odbora za rad i socijalna pitanja, gde se moglo čuti da su pripreme za sve veći protok ljudi uveliko počele. Prema rečima Hansa Fridriha Šodera, iz UNHCR, problem nastaje zbog "selektivnog propuštanja na granicama" (prolaz otvoren samo za Sirijce, Iračane i Avganistance). Većina pridošlica ne želi da traži azil u Srbiji, pa ostaju zaglavljeni ovde.

- Ukoliko ne traže azil, gube pravo na smeštaj, odnosno postaju ranjivi i lake mete za krijumčare i kriminalne grupe - kaže Šoder.

 

 

Moguće je da će se Sirijcima, Iračanima, Avganistancima i Libijcima ove godine priključiti i Egipćani. Prema rečima Dušana Prorokovića, iz Centra za strateške alternative, problem Egipta je u najavi, jer raste budžetski deficit, turizam je propao, i već se nazire destabilizacija. A Egipat, za razliku od Sirije koja ima oko 20 miliona stanovnika, ima čak 80 miliona! Ovaj analitičar pominje i destabilizaciju na granici između Turske i Sirije, i podseća:

- Dok se ne smiri kriza, izbeglice će dolaziti!

Ukoliko Nemačka i Austrija potpuno zatvore granice za migrante, Balkan, a samim tim i naša zemlja, naći će se u velikom problemu. Kako je procurilo iz diplomatskih izvora, prolaz će najpre biti zatvoren za izbeglice iz Iraka, potom za one iz Avganistana i, na kraju, iz Sirije.

U ovom trenutku Srbija ima kapacitet za zbrinjavanje 6.000 nevoljnika, a po potrebi mogla bi da obezbedi dodatnih 3.000 ležajeva. Mada su domaći mediji objavili da od Beograda neće biti traženo da se broj od 6.000 premaši, Evroaktiv je ove nedelje podsetio da su se zemlje Balkana obavezale da će, ukoliko bude neophodno, primiti oko 100.000 ljudi. S obzirom na to da je Grčka voljna da primi polovimu od tog broja, očekuje se da ostatak bude raspoređen u Srbiju, Makedoniju i Hrvatsku.

Srpski zvaničnici su više puta ponovili da naša zemlja neće biti sabirni centar za migrante. Činjenica je, međutim, da se izbeglička reka ne zaustavlja i da je kontrola na granicama EU sve rigoroznija, ne bi li se talas bar usporio. EU se i dalje nada da će uroditi plodom pritisak na Tursku i druge susedne države blizu ratnih zona da izgrade izbegličke kampove. Takođe se pojačava pritisak na Grčku. Ovo, međutim, naglašava Proroković, do sada nije dalo ploda.

- Ove godine očekujem dramatičnija zbivanja nego prošle. EU je ponudila novac i bezvizni režim Turskoj, a da zauzvrat ova zemlja primi izbeglice. Ali to se poslednjih meseci pokazalo kao neefikasno rešenje - kaže Proroković.

Sa njim se slaže i Radoš Đurović, iz Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila, i konstatuje da Turska čas zaustavlja, čas pušta izbeglice. Ne zaustavljaju ih ni Grci:

- Uz sve napore EU, kada se broj pridošlica poveća, teško da će ove dve zemlje biti efikasnije.

- EU će u jednom trenutku i nama ponuditi pomoć da ih zaustavimo. Samo, problem je u tome što izbeglice ne žele da ostanu ovde. Ako ih zadržimo silom, to će se odraziti na unutrašnju stabilnost zemlje. Ako ih ne zaustavimo, imaćemo problem sa Briselom - kaže Proroković.

Prema njegovom mišljenju, rešenje nije ni eventualni zid koji bi Srbija podigla prema Makedoniji, kao što su Mađari podigli prema nama ili Slovenci prema Hrvatima. Očekuje se da narednih meseci i Hrvatska podigne ogradu prema Srbiji. Dizanje srpske ograde na jugu, osim što je suprotno svemu onom što smo do sada podržavali, i osim činjenice da je zid skup, teško izgradiv na planinskom području i gotovo neodbranjiv, dodatno bi pojačalo tenzije na Balkanu. (Jer, zadržavanje velikog broja migranata posebno bi "zaljulalo" ionako nestabilnu Makedoniju.)

 

Kako podseća Proroković, u Makedoniji je i inače složena etnička struktura i politička situacija, čekaju je izbori, pa bi je svako zadržavanje velikog broja migranata dodatno potreslo. A to je igranje sa buretom baruta koje može da eksplodira i sa sobom povuče ceo region. Zato bi Srbija problem trebalo da rešava sa Makedonijom i Bugarskom, nikako sama.

- Od 2008. u Srbiji je azil dobilo samo 50 ljudi, i oni i dalje muku muče sa integracijom - dodaje Đurović.

S obzirom na to da će evropske granice biti sve čvršće, on se plaši da će sve veći broj ljudi završavati u rukama krijumčara i da će se kretati neregistrovani, alternativnim putevima i divljim prelazima.

Lane je kroz Srbiju prošlo oko 600.000 registrovanih migranata, od kojih je samo 600 podnelo zahtev za azil, podaci su Uprave granične policije.

ŠVERC LjUDI

Veliki problem je i šverc izbeglica. Prema rečima Milenka Božovića iz Uprave granične policije, prošle godine podneto je 750 krivičnih prijava protiv 1.200 osoba za krijumčarenje. Njima je oduzeto 500 vozila u kojima su švercovali ljude.

SLOVENCI HRVATIMA, A HRVATI NAMA

Slovenija je poslednjih nedelja u Hrvatsku vratila 80 migranata koji prilikom registracije nisu izjavili da će tražiti azil u Austriji ili Nemačkoj, ili nisu ispunjavali uslov za ulazak u šengensko područje pošto ne dolaze iz ratom zahvaćenih područja. Kako saznajemo, gotovo svakodnevno i Hrvatska migrante koji ne ispunjavaju uslove (da su iz Sirije, Iraka i Avganistana i da idu u Nemačku ili Austriju) vraća u Srbiju. Prema rečima Radoša Đurovića, oni su često prepušteni samima sebi, a ponovo ih možemo videti, doduše u manjim grupama, u centru Beograda i u parku kod autobuske stanice.

DAČIĆ: SPREMNI ZA PRIHVAT MIGRANATA

Iako nismo država članica EU, spremni smo da učestvujemo čak i u sistemu kvota i da prihvatimo jedan broj migranata, u meri i na način koji bude dogovoren sa EU, pod uslovom da su se opredelili da ostanu trajno u Srbiji, izjavio je danas ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić na neformalnom sastanku ministara spoljnih poslova zemalja članica EU i zemalja kandidata u Amsterdamu.

Dačić je upozorio i da bi za Srbiju i čitav region bila posebno opasna situacija ukoliko bi došlo do lančane reakcije drastičnog smanjenja propusne moći ili zatvaranja granica, čime bi se zaustavio protok migranata i uzrokovalo njihovo masovnije i duže zadržavanje.

HAN: SRBIJA NE SME BITI "STOVARIŠTE"

Srbija i Makedonija, kao kandidati za članstvo u Evropskoj uniji, ne smeju postati "stovarište" za izbeglice koje odatle ne mogu da idu dalje, već se mora naći evropsko rešenje za izbegličku krizu, izjavio je evropski komesar za proširivanje Johanes Han na zasedanju šefova diplomatija EU i zemalja kandidata za članstvo u Uniji u Amsterdamu.

DODIK: SRPSKA NEĆE PRIMATI IZBEGLICE

Republika Srpska nema mogućnosti da odgovori na migrantsku krizu i neće primati izbeglice ako se eventualno suoči sa ovim izazovom - izjavio je u Trebinju Milorad Dodik,predsednik RS:

- Republika Srpska nije u mogućnosti ni pola dana da izdrži dolazak bilo kojeg broja migranata, niti da plaća njihov smeštaj. Mi ne možemo niti hoćemo to da činimo, bez obzir na to što bi neko rekao da to nije humano.R. G.

(Izvor i foto: Novosti.rs)

 

Scroll to top